Toggle menu
242 tis.
116
19
636,7 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.

Stupanj (teorija grafova): razlika između inačica

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Bot: Automatski unos stranica
 
m bnz
 
Redak 1: Redak 1:
<!--'''Stupanj (teorija grafova)'''-->'''Stupanj vrha''', pojam iz [[teorija grafova|teorije grafova]]. Stupanj [[vrh (teorija grafova)|vrha]] ''v'' u [[Graf (teorija grafova)|grafu]] G je broj [[Brid (teorija grafova)|bridova]] koji su [[incidencija (teorija grafova)|incidencija]] s ''v'', pri čemu se [[Petlja (teorija grafova)|petlje]] broje dva puta.<ref name="E-math">[http://e.math.hr/math_e_article/br14/fosner_kramberger math.e, hrvatski matematički elektronički časopis] Maja Fošner i Tomaž Kramberger: ''Teorija grafova i logistika'' br. 14, ISSN ISSN 1334-6083 (pristupljeno 23. prosinca 2019.)</ref>
Stupanj vrha''', pojam iz [[teorija grafova|teorije grafova]]. Stupanj [[vrh (teorija grafova)|vrha]] ''v'' u [[Graf (teorija grafova)|grafu]] G je broj [[Brid (teorija grafova)|bridova]] koji su [[incidencija (teorija grafova)|incidencija]] s ''v'', pri čemu se [[Petlja (teorija grafova)|petlje]] broje dva puta.<ref name="E-math">[http://e.math.hr/math_e_article/br14/fosner_kramberger math.e, hrvatski matematički elektronički časopis] Maja Fošner i Tomaž Kramberger: ''Teorija grafova i logistika'' br. 14, ISSN ISSN 1334-6083 (pristupljeno 23. prosinca 2019.)</ref>
Stupanj vrha označava se s ''deg(v)''. Ako je petlja u vrhu ''v'', tad je ''deg(v)'' = 2. Ako je stupanj vrha = 0, vrh nazivamo ''izoliranim''. Ako je stupanj vrha = 1, onda ga nazivamo ''krajnjim''.<ref name=Gregurić>[http://www.mathos.unios.hr/~mdjumic/uploads/diplomski/GRE10.pdf Sveučilište J. J. Strossmayera u Osijeku - Odjel za matematiku] Iva Gregurić: Bojenje grafova, Osijek, 2011., str. 5, pristupljeno 14. veljače 2020.</ref>
Stupanj vrha označava se s ''deg(v)''. Ako je petlja u vrhu ''v'', tad je ''deg(v)'' = 2. Ako je stupanj vrha = 0, vrh nazivamo ''izoliranim''. Ako je stupanj vrha = 1, onda ga nazivamo ''krajnjim''.<ref name=Gregurić>[http://www.mathos.unios.hr/~mdjumic/uploads/diplomski/GRE10.pdf Sveučilište J. J. Strossmayera u Osijeku - Odjel za matematiku] Iva Gregurić: Bojenje grafova, Osijek, 2011., str. 5, pristupljeno 14. veljače 2020.</ref>
Ako su istog stupnja svi [[vrh (teorija grafova)|vrhovi]] nekog grafa, za taj graf kažemo da je [[regularan graf|regularan]].<ref>[http://www.mathos.unios.hr/~mdjumic/uploads/diplomski/GRE10.pdf Sveučilište J. J. Strossmayera u Osijeku - Odjel za matematiku] Iva Gregurić: Bojenje grafova, Osijek, 2011., str. 4, pristupljeno 30. travnja 2020.</ref>
Ako su istog stupnja svi [[vrh (teorija grafova)|vrhovi]] nekog grafa, za taj graf kažemo da je [[regularan graf|regularan]].<ref>[http://www.mathos.unios.hr/~mdjumic/uploads/diplomski/GRE10.pdf Sveučilište J. J. Strossmayera u Osijeku - Odjel za matematiku] Iva Gregurić: Bojenje grafova, Osijek, 2011., str. 4, pristupljeno 30. travnja 2020.</ref>

Posljednja izmjena od 25. ožujak 2022. u 02:14

Stupanj vrha, pojam iz teorije grafova. Stupanj vrha v u grafu G je broj bridova koji su incidencija s v, pri čemu se petlje broje dva puta.[1] Stupanj vrha označava se s deg(v). Ako je petlja u vrhu v, tad je deg(v) = 2. Ako je stupanj vrha = 0, vrh nazivamo izoliranim. Ako je stupanj vrha = 1, onda ga nazivamo krajnjim.[2] Ako su istog stupnja svi vrhovi nekog grafa, za taj graf kažemo da je regularan.[3]

Izvori

  1. math.e, hrvatski matematički elektronički časopis Maja Fošner i Tomaž Kramberger: Teorija grafova i logistika br. 14, ISSN ISSN 1334-6083 (pristupljeno 23. prosinca 2019.)
  2. Sveučilište J. J. Strossmayera u Osijeku - Odjel za matematiku Iva Gregurić: Bojenje grafova, Osijek, 2011., str. 5, pristupljeno 14. veljače 2020.
  3. Sveučilište J. J. Strossmayera u Osijeku - Odjel za matematiku Iva Gregurić: Bojenje grafova, Osijek, 2011., str. 4, pristupljeno 30. travnja 2020.
Sadržaj