Stratioti: razlika između inačica

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Bot: Automatski unos stranica
 
m bnz
 
Redak 1: Redak 1:
<!--'''Stratioti'''-->'''Stratioti''' su bili pripadnici staleža seljaka-vojnika u Bizantskom carstvu. Oni su tijekom 10. stoljeća došli u veoma težak gospodarski položaj - posljedica neprestanih ratovanja i teške nerodice [[928.]] godine koja je uzrokovala veliku glad i pojavu zaraznih bolesti u cijeloj zemlji. Situaciju su pogoršavali i državni porezi, koji su vrtoglavo rasli zbog ratnih troškova i [[Alilengijska obveza|alilengija]] za napuštene zemlje. Stratioti su zbog toga sve češće počeli napuštati svoju zemlju i prodavati je u bescjenje, poklanjati imućnijima ili crkvi ili je predavati veleposjednicima da bi je od njih primili kao prekarij, uključen u sastav bogataškog imanja.
Stratioti''' su bili pripadnici staleža seljaka-vojnika u Bizantskom carstvu. Oni su tijekom 10. stoljeća došli u veoma težak gospodarski položaj - posljedica neprestanih ratovanja i teške nerodice [[928.]] godine koja je uzrokovala veliku glad i pojavu zaraznih bolesti u cijeloj zemlji. Situaciju su pogoršavali i državni porezi, koji su vrtoglavo rasli zbog ratnih troškova i [[Alilengijska obveza|alilengija]] za napuštene zemlje. Stratioti su zbog toga sve češće počeli napuštati svoju zemlju i prodavati je u bescjenje, poklanjati imućnijima ili crkvi ili je predavati veleposjednicima da bi je od njih primili kao prekarij, uključen u sastav bogataškog imanja.


== Izvori ==
== Izvori ==

Posljednja izmjena od 25. ožujak 2022. u 02:05

Stratioti su bili pripadnici staleža seljaka-vojnika u Bizantskom carstvu. Oni su tijekom 10. stoljeća došli u veoma težak gospodarski položaj - posljedica neprestanih ratovanja i teške nerodice 928. godine koja je uzrokovala veliku glad i pojavu zaraznih bolesti u cijeloj zemlji. Situaciju su pogoršavali i državni porezi, koji su vrtoglavo rasli zbog ratnih troškova i alilengija za napuštene zemlje. Stratioti su zbog toga sve češće počeli napuštati svoju zemlju i prodavati je u bescjenje, poklanjati imućnijima ili crkvi ili je predavati veleposjednicima da bi je od njih primili kao prekarij, uključen u sastav bogataškog imanja.

Izvori[uredi]

  • Miroslav Brandt, Srednjovjekovno doba povijesnog razvitka, Zagreb 1980.