More actions
Bot: Automatski unos stranica |
m bnz |
||
| Redak 1: | Redak 1: | ||
Stjepan Brodarić''' ([[Herešin]] oko [[1480.]] - [[Vácz]], [[1539.]]) | |||
Kasniji diplomat i humanistički pisac, najvjerojatnije je bio rodom iz plemićke obitelji koja je držala posjed [[Herešin]] kraj grada [[Koprivnica|Koprivnice]]. On je [[1498.]] postao zagrebačkim kanonikom, a [[1500.]] se spominje kao lektor zagrebačkog kaptola. Studirao je na sveučilištu [[Padova]] od oko [[1501.]] godine do n.n.b,.u.oko [[1506.]], gdje je doktorirao najvjerojatnije iz [[kanonsko pravo|kanonskog prava]]. Po povratku sa studija pečuški biskup i kraljevski kancelar J. [[Szatmár]] ga je imenovao svojim tajnikom. Godine [[1518.]] je imenovan za kanonika, a ubrzo postaje predstojnik prepozit pečuške crkve. Godine [[1521.]] postaje kraljev tajnik, [[1524.]] ostrogonski [[kanonik]] kantor, a još početkom [[1516.]] [[kraljev kancelar]] i [[srijemski biskup]]. Kralj [[Ivan Zapolja]] ga je [[1536.]] godine, kao svog pristašu, imenovao [[Pečuh|pečuškim]] biskupom, a godine [[1538.]] imenovan je vačkim biskupom. Sudjelovao je u više diplomatskih misija, a, između ostaloga, napisao je važno djelo u kojem se opisuje [[bitka na Mohačkom polju]] koja se odigrala [[1526.]] godine. | Kasniji diplomat i humanistički pisac, najvjerojatnije je bio rodom iz plemićke obitelji koja je držala posjed [[Herešin]] kraj grada [[Koprivnica|Koprivnice]]. On je [[1498.]] postao zagrebačkim kanonikom, a [[1500.]] se spominje kao lektor zagrebačkog kaptola. Studirao je na sveučilištu [[Padova]] od oko [[1501.]] godine do n.n.b,.u.oko [[1506.]], gdje je doktorirao najvjerojatnije iz [[kanonsko pravo|kanonskog prava]]. Po povratku sa studija pečuški biskup i kraljevski kancelar J. [[Szatmár]] ga je imenovao svojim tajnikom. Godine [[1518.]] je imenovan za kanonika, a ubrzo postaje predstojnik prepozit pečuške crkve. Godine [[1521.]] postaje kraljev tajnik, [[1524.]] ostrogonski [[kanonik]] kantor, a još početkom [[1516.]] [[kraljev kancelar]] i [[srijemski biskup]]. Kralj [[Ivan Zapolja]] ga je [[1536.]] godine, kao svog pristašu, imenovao [[Pečuh|pečuškim]] biskupom, a godine [[1538.]] imenovan je vačkim biskupom. Sudjelovao je u više diplomatskih misija, a, između ostaloga, napisao je važno djelo u kojem se opisuje [[bitka na Mohačkom polju]] koja se odigrala [[1526.]] godine. | ||
Posljednja izmjena od 25. ožujak 2022. u 01:38
Stjepan Brodarić (Herešin oko 1480. - Vácz, 1539.)
Kasniji diplomat i humanistički pisac, najvjerojatnije je bio rodom iz plemićke obitelji koja je držala posjed Herešin kraj grada Koprivnice. On je 1498. postao zagrebačkim kanonikom, a 1500. se spominje kao lektor zagrebačkog kaptola. Studirao je na sveučilištu Padova od oko 1501. godine do n.n.b,.u.oko 1506., gdje je doktorirao najvjerojatnije iz kanonskog prava. Po povratku sa studija pečuški biskup i kraljevski kancelar J. Szatmár ga je imenovao svojim tajnikom. Godine 1518. je imenovan za kanonika, a ubrzo postaje predstojnik prepozit pečuške crkve. Godine 1521. postaje kraljev tajnik, 1524. ostrogonski kanonik kantor, a još početkom 1516. kraljev kancelar i srijemski biskup. Kralj Ivan Zapolja ga je 1536. godine, kao svog pristašu, imenovao pečuškim biskupom, a godine 1538. imenovan je vačkim biskupom. Sudjelovao je u više diplomatskih misija, a, između ostaloga, napisao je važno djelo u kojem se opisuje bitka na Mohačkom polju koja se odigrala 1526. godine.