Srčani zvukovi: razlika između inačica

Posljednja izmjena od 24. ožujak 2022. u 23:34

Srčani zvukovi naziv za zvukove koji nastaju kao posljedica kontrakcije srca i protoka krvi kroz srčane strukture, točnije vrtloženja (turbulencija) koje nastaju tijekom protoka. Zvukovi koji nastaju su srčani tonovi i srčani šumovi.^[1]

Normalni srčani tonovi, prvi srčani ton (S1) i drugi srčani ton (S2), nastaju zbog naglog zaustavljanja protoka krvi zbog zatvaranja srčanih zaslitaka, dok dodatni srčani tonovi (treći srčani ton S3; četvrti srčani ton S4; sistolički dodatni tonovi) su najčešće čujni u patološkim stanjima.

Srčani šumovi su vibracije nastale kao posljedica vrtložnog protoka krvi kroz patološki promijenjene srčane strukture ili kao posljedica promjene (povećanog ili smanjenog) protoka kroz normalne strukture. Srčani šum se na temelju svojih svojstava povezuje sa određenim patološkim stanjem. Srčani šum ne nastaje uvijek kao posljedica bolesti srce, već može biti uzrokovan poremećajim ostalih sustava. Srčani šumovi se razlikuju prema svojoj glasnoći, obliku glasnoće (povećanje, smanjenje, nepromijenjena glasnoća), frekvenciji, trajanju (odnosu prema sistoli i dijastoli srca), smjeru širenja, utjecaju disanja, utjecaju položaja tijela i mjestu najbolje čujnosti šuma.

Osluškivanjem (auskultacijom) srca stetoskopom moguće je ne temelju promjena srčanih tonova, te pojavi dodatnih tonova i srčanih šumova odrediti brojna patološka stanja (npr. bolesti srčanih zalistaka).

Auskultacija srca izvodi se obično na određenim točkama prednje stijenke prsnog koša gdje su srčani tonovi i šumovi najizraženiji:

mitralno polje
trikuspidno polje
pulmonalno polje
aortno polje
Erbova točka
kod slušanja šumova zbog određivanja smjera širenja šuma auskultira se i lijeva pazušna jama (aksila), te desna karotidna arterija

(hrv.) Vodič kroz auskultaciju srca

Izvori

PREUSMJERI Predložak:Izvori

Molimo pročitajte upozorenje o korištenju medicinskih informacija.
Ne provodite liječenje bez konzultiranja liječnika!

↑ Valentin Fuster, Richard A. Walsh, Robert A. Harrington; Hurst’s - The Heart,. 13th edition. McGraw-Hill Companies, Inc; 2011.

[1] Valentin Fuster, Richard A. Walsh, Robert A. Harrington; Hurst’s - The Heart,. 13th edition. McGraw-Hill Companies, Inc; 2011.

[1]

Inačica od 1. listopad 2021. u 01:22 vidi izvor WikiSysop (razgovor \| doprinosi) AA_Korisnik, Botovi, Birokrati, Administratori sučelja, Otajnici, Administratori 570.112 edits Bot: Automatski unos stranica		Posljednja izmjena od 24. ožujak 2022. u 23:34 vidi izvor WikiSysop (razgovor \| doprinosi) AA_Korisnik, Botovi, Birokrati, Administratori sučelja, Otajnici, Administratori 570.112 edits m bnz
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Srčani zvukovi'''-->'''~~Srčani zvukovi''' naziv za zvukove koji nastaju kao posljedica kontrakcije [[srce\|srca]] i protoka [[krv]]i kroz srčane strukture, točnije vrtloženja ([[turbulencija]]) koje nastaju tijekom protoka. Zvukovi koji nastaju su '''srčani tonovi''' i '''srčani šumovi'''.<ref>Valentin Fuster, Richard A. Walsh, Robert A. ''Harrington; Hurst’s - The Heart,''. 13th edition. McGraw-Hill Companies, Inc; 2011.</ref>		Srčani zvukovi''' naziv za zvukove koji nastaju kao posljedica kontrakcije [[srce\|srca]] i protoka [[krv]]i kroz srčane strukture, točnije vrtloženja ([[turbulencija]]) koje nastaju tijekom protoka. Zvukovi koji nastaju su '''srčani tonovi''' i '''srčani šumovi'''.<ref>Valentin Fuster, Richard A. Walsh, Robert A. ''Harrington; Hurst’s - The Heart,''. 13th edition. McGraw-Hill Companies, Inc; 2011.</ref>

	Normalni srčani tonovi, prvi srčani ton (S1) i drugi srčani ton (S2), nastaju zbog naglog zaustavljanja protoka krvi zbog zatvaranja srčanih zaslitaka, dok dodatni srčani tonovi (treći srčani ton S3; četvrti srčani ton S4; sistolički dodatni tonovi) su najčešće čujni u patološkim stanjima.		Normalni srčani tonovi, prvi srčani ton (S1) i drugi srčani ton (S2), nastaju zbog naglog zaustavljanja protoka krvi zbog zatvaranja srčanih zaslitaka, dok dodatni srčani tonovi (treći srčani ton S3; četvrti srčani ton S4; sistolički dodatni tonovi) su najčešće čujni u patološkim stanjima.