Spoznaja: razlika između inačica

Posljednja izmjena od 24. ožujak 2022. u 23:13

Spoznaja je najviša misaona djelatnost svijeta, poimanje zbilje koje se zasniva na čovjekovu iskustvu i mišljenju. Pod spoznajom obuhvaćeni su proces stjecanja znanja i sadržaj znanja, spoznavanje i spoznato. U smislu pitanja kako spoznajemo spoznaja je prvenstveno predmet psihologije. Razlikujući načine spoznavanja i karakter same spoznaje, govorimo o znanstvenoj, umjetničkoj, religioznoj i filozofskoj spoznaji, o intuitivnoj, diskurzivnoj ili racionalnoj spoznaji. U filozofiji koja šire tumači pojam spoznaje ona se najčešće tumači ovisno o primatu tri različita iako povezana plana: kao subjektivna (teoretska) aktivnost, kao razumska struktura odnosa subjekta i objekta ili kao objektivni sadržaj zbilje. Pitanje o spoznaji jedno je od temeljnih pitanja koje zahvaća korijen samog pitanja o čovjeku i njegovim mogućnostima; na njega se odgovara iz perspektiva znanosti i filozofije, na osobit način i iz religioznih i umjetničkih tvorbi, kao i iz najšireg poimanja čovjekove povijesti i prakse. U tom smislu rasprava o spoznaji daje veoma raznovrstan skup teorija i gledišta koja su premda interdisciplinarna, obično definirana kao filozofska spoznajna teorija.

Vidi još

Izvori

Opća enciklopedija JLZ 1981. Zagreb

Inačica od 15. rujan 2021. u 07:29 vidi izvor WikiSysop (razgovor \| doprinosi) AA_Korisnik, Botovi, Birokrati, Administratori sučelja, Otajnici, Administratori 568.127 edits Bot: Automatski unos stranica		Posljednja izmjena od 24. ožujak 2022. u 23:13 vidi izvor WikiSysop (razgovor \| doprinosi) AA_Korisnik, Botovi, Birokrati, Administratori sučelja, Otajnici, Administratori 568.127 edits m bnz
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Spoznaja'''-->'''~~Spoznaja''' je najviša misaona djelatnost [[svijet]]a, poimanje zbilje koje se zasniva na čovjekovu iskustvu i mišljenju. Pod spoznajom obuhvaćeni su proces stjecanja [[znanje\|znanja]] i sadržaj znanja, spoznavanje i spoznato. U smislu pitanja ''kako spoznajemo'' spoznaja je prvenstveno predmet [[psihologija\|psihologije]]. Razlikujući načine spoznavanja i karakter same spoznaje, govorimo o [[znanost\|znanstvenoj]], [[umjetnost\|umjetničkoj]], [[religija\|religioznoj]] i [[filozofija\|filozofskoj]] spoznaji, o [[intuicija\|intuitivnoj]], diskurzivnoj ili [[razum\|racionalnoj]] spoznaji. U filozofiji koja šire tumači pojam spoznaje ona se najčešće tumači ovisno o primatu tri različita iako povezana plana: kao subjektivna (teoretska) aktivnost, kao razumska struktura odnosa subjekta i objekta ili kao objektivni sadržaj zbilje.		Spoznaja''' je najviša misaona djelatnost [[svijet]]a, poimanje zbilje koje se zasniva na čovjekovu iskustvu i mišljenju. Pod spoznajom obuhvaćeni su proces stjecanja [[znanje\|znanja]] i sadržaj znanja, spoznavanje i spoznato. U smislu pitanja ''kako spoznajemo'' spoznaja je prvenstveno predmet [[psihologija\|psihologije]]. Razlikujući načine spoznavanja i karakter same spoznaje, govorimo o [[znanost\|znanstvenoj]], [[umjetnost\|umjetničkoj]], [[religija\|religioznoj]] i [[filozofija\|filozofskoj]] spoznaji, o [[intuicija\|intuitivnoj]], diskurzivnoj ili [[razum\|racionalnoj]] spoznaji. U filozofiji koja šire tumači pojam spoznaje ona se najčešće tumači ovisno o primatu tri različita iako povezana plana: kao subjektivna (teoretska) aktivnost, kao razumska struktura odnosa subjekta i objekta ili kao objektivni sadržaj zbilje.
	Pitanje o spoznaji jedno je od temeljnih pitanja koje zahvaća korijen samog pitanja o [[čovjek]]u i njegovim mogućnostima; na njega se odgovara iz perspektiva znanosti i filozofije, na osobit način i iz religioznih i umjetničkih tvorbi, kao i iz najšireg poimanja čovjekove povijesti i prakse. U tom smislu rasprava o spoznaji daje veoma raznovrstan skup teorija i gledišta koja su premda interdisciplinarna, obično definirana kao filozofska spoznajna teorija.		Pitanje o spoznaji jedno je od temeljnih pitanja koje zahvaća korijen samog pitanja o [[čovjek]]u i njegovim mogućnostima; na njega se odgovara iz perspektiva znanosti i filozofije, na osobit način i iz religioznih i umjetničkih tvorbi, kao i iz najšireg poimanja čovjekove povijesti i prakse. U tom smislu rasprava o spoznaji daje veoma raznovrstan skup teorija i gledišta koja su premda interdisciplinarna, obično definirana kao filozofska spoznajna teorija.