Spomenik parkovne arhitekture: razlika između inačica
Bot: Automatski unos stranica |
m bnz |
||
| Redak 1: | Redak 1: | ||
Spomenik parkovne arhitekture''' ('''spomenik vrtne arhitekture''', '''hortikulturni spomenik'''), umjetno oblikovani prostor ([[perivoj]], [[botanički vrt]], [[arboretum]], [[gradski park]], [[drvored]], skupina i pojedinačno [[stablo]], kao i drugi oblici [[vrt]]nog i [[krajobrazna arhitektura|parkovnog oblikovanja]]) koji ima veću [[estetika|estetsku]], [[stil]]sku, [[umjetnost|umjetničku]], [[kultura|kulturno]]-[[povijest|povijesnu]] ili [[znanost|znanstvenu]] vrijednost. Na spomeniku parkovne arhitekture i u njegovoj neposrednoj blizini nisu dopušteni zahvati kojima bi se promijenile ili narušile njegove neizmijenjene vrijednosti<ref name="Zakon">[http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/288893.html Zakon o zaštiti prirode (Narodne novine, 70/2005)]</ref>. | |||
Spomenik parkovne arhitekture proglašava [[županijska skupština]] ili [[Gradska skupština Grada Zagreba]] uz prethodno pribavljenu suglasnost [[Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva|Ministarstva]]<ref name="Zakon"/>. | Spomenik parkovne arhitekture proglašava [[županijska skupština]] ili [[Gradska skupština Grada Zagreba]] uz prethodno pribavljenu suglasnost [[Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva|Ministarstva]]<ref name="Zakon"/>. | ||
Posljednja izmjena od 24. ožujak 2022. u 22:34
Spomenik parkovne arhitekture (spomenik vrtne arhitekture, hortikulturni spomenik), umjetno oblikovani prostor (perivoj, botanički vrt, arboretum, gradski park, drvored, skupina i pojedinačno stablo, kao i drugi oblici vrtnog i parkovnog oblikovanja) koji ima veću estetsku, stilsku, umjetničku, kulturno-povijesnu ili znanstvenu vrijednost. Na spomeniku parkovne arhitekture i u njegovoj neposrednoj blizini nisu dopušteni zahvati kojima bi se promijenile ili narušile njegove neizmijenjene vrijednosti[1].
Spomenik parkovne arhitekture proglašava županijska skupština ili Gradska skupština Grada Zagreba uz prethodno pribavljenu suglasnost Ministarstva[1].
Povijesni razvoj
Iako parkovna arhitektura ima višestoljetnu tradiciju, početak sustavne zaštite ostvaruje se tek u 20. stoljeću. Zaštita hortikulturnih objekata u Hrvatskoj započela je početkom 1960-ih godina kada je usvojen Zakon o zaštiti prirode i regulirano pitanje spomenika parkovne arhitekture. Prvi hortikulturni spomenik u Hrvatskoj bio je arboretum Trsteno kraj Dubrovnika.
Spomenici parkovne arhitekture u Hrvatskoj
Spomenik parkovne arhitekture je jedna od devet vrsta zaštićenih područja u Hrvatskoj. Namjena mu je očuvanje umjetno oblikovanog prostora odnosno stabla koji ima estetsku, stilsku, umjetničku, kulturno-povijesnu, ekološku ili znanstvenu vrijednost. Razina upravljanja je županijska. Proglašava ga predstavničko tijelo nadležne jedinice područne (regionalne) samouprave.[2]
Spomenik parkovne arhitekture je umjetno oblikovani prostor (perivoj, botanički vrt, arboretum, gradski park) koji ima estetsku, stilsku, umjetničku, kulturno-povijesnu i odgojno-obrazovnu vrijednost. Na spomeniku parkovne arhitekture dopušteni su zahvati i djelatnosti kojima se ne narušavaju vrijednosti zbog kojih je zaštićen.[3]
U Republici Hrvatskoj zaštićeno je 119 spomenika parkovne arhitekture.[3] Među njima su:
- arboretum Lisičine
- arboretum Opeka
- arboretum Trsteno
- Lipički perivoj
- Mornarički park u Puli
- park Maksimir
- vrt Foretić u Korčuli
Izvori
- ↑ 1,0 1,1 Zakon o zaštiti prirode (Narodne novine, 70/2005)
- ↑ Kategorije zaštićenih područja Zavod za zaštitu okoliša i prirode. Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja Republike Hrvatske. 1. svibnja 2020. Pristupljeno 5. studenoga 2020. [1] Uvjeti korištenja: Sadržaji sa stranica haop.hr mogu se prenositi bez posebne dozvole uz navođenje izvora, osim u slučaju kada je izričito navedeno da je sadržaj prenesen iz drugog izvora. Dakle, ponovna upotreba je dopuštena uz uvjet da bude naveden izvor podataka.
- ↑ 3,0 3,1 Ostala zaštićena područja Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja Republike Hrvatske. Pristupljeno 5. studenoga 2020. [2] Uvjeti korištenja: Sadržaji sa stranica gov.hr mogu se prenositi bez posebne dozvole uz navođenje izvora, osim u slučaju kada je izričito navedeno da je sadržaj prenesen iz drugog izvora. Dakle, ponovna upotreba je dopuštena uz uvjet da bude naveden izvor podataka.