Razlika između inačica stranice »Slaven Letica«

Trenutačna izmjena od 20:05, 24. ožujka 2022.

Slaven Letica (Podgora, 28. lipnja 1947. – Zagreb, 25. listopada 2020.^[1]) bio je hrvatski sociolog, kolumnist, publicist, političar i sveučilišni profesor.

Životopis

Od 1980. godine je profesor sociologije na Medicinskome fakultetu u Zagrebu. Godine 1983. je stekao doktorat na Ekonomskom fakultetu – Zagreb disertacijom Faktori rasta (1960.–1981.) i mogućnosti racionalizacije zdravstvene potrošnje u SR Hrvatskoj pod mentorstvom Pere Jurkovića.^[2]

Kasnih 1980-ih pred raspadom socijalističke Jugoslavije i novim mogućnostima pluralizma, Letica je počeo koristiti nove slobode za zagovaranje različitih reforma. Napisao je brojne članke i kolumne, te stupio u javni život.

Od 1990. do 1991. godine bio je osobnim savjetnikom predsjednika Republike Hrvatske dr. Franje Tuđmana.^[3]

Godine 2000., Letica se kandidirao za hrvatskoga predsjednika kao neovisni kandidat,^[4] a 2003. izabran je na listi HSP-a za neovisnog zastupnika u 5. saziv Hrvatskog sabora.

Preminuo je u Zagrebu, 25. listopada 2020. godine u 74. godini života.^[5]

Djela

Nepotpun popis djela:

Kriza i zdravstvo, Stvarnost, Zagreb, 1984.
Intelektualac i kriza, August Cesarec, Zagreb, 1989.
Četvrta Jugoslavija, CIP, Zagreb, 1990.
JNA - rat protiv Hrvatske, Globus, Zagreb, 1991. (suautor Mario Nobilo)
Izvori velikosrpske agresije: rasprave/dokumenti: kartografski prikazi, August Cesarec-Školska knjiga, Zagreb, 1991., (engl. izd., Centar za strane jezike Zagreb-AGM d.o.o., Zagreb, 1993.), (prir. Bože Čović), (suautori Bože Čović, Miroslav Brandt, Radovan Pavić, Zdravko Tomac, Mirko Valentić i Stanko Žuljić)
Obećana zemlja: politički antimemoari, Globus, Zagreb, 1992.
Divlje misli: Ilustrirana kronika zabranjenih misli i zakasnjele povijesti, AGM, Zagreb, 1993.
Habits of the Balkan Heart: Social Character and the Fall of Communism, Texas A&M University Press, College Station, 1993. (suautori Stjepan G. Meštrović i Miroslav Goreta)^[6]
Postmoderna i genocid u Bosni, Jesenski i Turk-Hrvatsko sociološko društvo i Zavod za sociologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu, Zagreb,1997. (suautor Bartol Letica) (engl. izd. Postmodernity and genocide in Bosnia, 1997.)
Političko pleme, Jesenski i Turk, Zagreb, 1998. (2. izd. Političko pleme 2, Jesenski i Turk, Zagreb, 1999.)
Strašni sud: kronika hrvatske apokalipse, Jesenski i Turk, Zagreb, 2001.
Let iznad kukavičjeg gnijezda, Jesenski i Turk, Zagreb, 2007.
Druga medicina: traganje za tajnim putom do zdravlja, Jesenski i Turk, Zagreb, 2010. (suautorica Gordana Cerjan-Letica)
Mala povijest Velike Srbije: Četnička Srbija na našem Bliskom Istoku, Vuković & Runjić i 24sata d.o.o., Zagreb, 2013.
Američke e-priče za Elenu, Naklada Jesenski i Turk, Zagreb, 2014.
Politički sasvim nekorektno, Profil, Zagreb, 2015.
Vječni titoizam i ljudožderska politika, Večernji edicija, Zagreb, 2016.^[7]

Literatura

Izvori

↑ "Jutarnji list - Umro je bivši saborski zastupnik Slaven Letica". 25. listopada 2020.. https://www.jutarnji.hr/vijesti/hrvatska/umro-je-bivsi-saborski-zastupnik-slaven-letica-15027708 Pristupljeno 25. listopada 2020.
↑ Slaven Letica: Faktori rasta (1960-1981) i mogućnosti racionalizacije zdravstvene potrošnje u SR Hrvatskoj, Zagreb : Ekonomski fakultet – Zagreb, 1983., (COBISS.BH)
↑ Franjo Maletić, gl. ur.: Tko je tko u Hrvatskoj = Who is who in Croatia, Zagreb : Golden marketing, 1993., ISBN 953-6168-00-6, str. 407.
↑
{{
1. if:
||
Morate navesti naslov = i url = dok rabite {{[[Predložak:Citiranje web},
|Citiranje web},

]]}},

↑ "Preminuo Slaven Letica". 25. listopada 2020.. https://www.tportal.hr/vijesti/clanak/preminuo-slaven-letica-foto-20201025 Pristupljeno 25. listopada 2020.

↑ (engl.) Texas A&M University Consortium Press: Habits of the Balkan Heart, preuzeto 23. studenoga 2012.

↑ „Vječni titoizam i ljudožderska politika“ – nova razorna knjiga Slavena Letice o pošastima komunizma, makarska-post.com, 22. travnja 2016., pristupljeno 30. travnja 2016.

[1] "Jutarnji list - Umro je bivši saborski zastupnik Slaven Letica". 25. listopada 2020.. https://www.jutarnji.hr/vijesti/hrvatska/umro-je-bivsi-saborski-zastupnik-slaven-letica-15027708 Pristupljeno 25. listopada 2020.

[2] Slaven Letica: Faktori rasta (1960-1981) i mogućnosti racionalizacije zdravstvene potrošnje u SR Hrvatskoj, Zagreb : Ekonomski fakultet – Zagreb, 1983., (COBISS.BH)

[Tko-3] Franjo Maletić, gl. ur.: Tko je tko u Hrvatskoj = Who is who in Croatia, Zagreb : Golden marketing, 1993., ISBN 953-6168-00-6, str. 407.

[4] {{
if:
||
Morate navesti naslov = i url = dok rabite {{[[Predložak:Citiranje web},
|Citiranje web},

[5] :

[6] :

[1]

[2]

[3]

[4]

[5]

[6]

[7]

Inačica od 07:51, 8. prosinca 2021. (vidi izvor) WikiSysop (razgovor \| doprinosi) m (Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite web +{{Citiranje web)) ← Starija izmjena		Trenutačna izmjena od 20:05, 24. ožujka 2022. (vidi izvor) WikiSysop (razgovor \| doprinosi) m (bnz)
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Slaven Letica'''-->'''~~Slaven Letica''' ([[Podgora]], [[28. lipnja]] [[1947.]] – [[Zagreb]], [[25. listopada]] [[2020.]]<ref>{{Citiranje weba\|title=Jutarnji list - Umro je bivši saborski zastupnik Slaven Letica\|url=https://www.jutarnji.hr/vijesti/hrvatska/umro-je-bivsi-saborski-zastupnik-slaven-letica-15027708\|date=2020-10-25\|language=hr-hr\|accessdate=2020-10-25}}</ref>) bio je [[Hrvatska\|hrvatski]] [[sociolog]], [[kolumnist]], [[publicist]], [[političar]] i [[sveučilište\|sveučilišni profesor]].		Slaven Letica''' ([[Podgora]], [[28. lipnja]] [[1947.]] – [[Zagreb]], [[25. listopada]] [[2020.]]<ref>{{Citiranje weba\|title=Jutarnji list - Umro je bivši saborski zastupnik Slaven Letica\|url=https://www.jutarnji.hr/vijesti/hrvatska/umro-je-bivsi-saborski-zastupnik-slaven-letica-15027708\|date=2020-10-25\|language=hr-hr\|accessdate=2020-10-25}}</ref>) bio je [[Hrvatska\|hrvatski]] [[sociolog]], [[kolumnist]], [[publicist]], [[političar]] i [[sveučilište\|sveučilišni profesor]].

	== Životopis ==		== Životopis ==