Bot: Automatski unos stranica |
m bnz |
||
Redak 1: | Redak 1: | ||
Sjevernoazerbajdžanski jezik''' (ISO 639-3: [http://www.sil.org/iso639-3/documentation.asp?id=azj azj]), jedan od pet jezika [[azerbajdžanski jezici|azerbajdžanske]] poskupine [[južnoturkijski jezici|južnoturkijskih]] jezika kojim govori 7.473.000 ljudi. Na području [[Azerbajdžan]]a (6,100,000; 2007); [[Armenija]] (161,000); [[Gruzija]] (360,000; 2007) i [[Rusija]] (622,000; 2002, u južnom [[Dagestan]]u). . | |||
U Azerbajdžanu je nacionalni jezik. Ima brojne dijalekte: quba, derbend, baku, shamakhi, salyan, lenkaran, qazakh, airym, borcala, terekeme, qyzylbash, nukha, zaqatala (mugaly), qabala, yerevan, nakhchivan, ordubad, ganja, shusha (karabakh), karapapak<ref>[http://www.ethnologue.com/show_language.asp?code=azj Ethnologue (16th)]</ref>. | U Azerbajdžanu je nacionalni jezik. Ima brojne dijalekte: quba, derbend, baku, shamakhi, salyan, lenkaran, qazakh, airym, borcala, terekeme, qyzylbash, nukha, zaqatala (mugaly), qabala, yerevan, nakhchivan, ordubad, ganja, shusha (karabakh), karapapak<ref>[http://www.ethnologue.com/show_language.asp?code=azj Ethnologue (16th)]</ref>. |
Posljednja izmjena od 24. ožujak 2022. u 19:02
Sjevernoazerbajdžanski jezik (ISO 639-3: azj), jedan od pet jezika azerbajdžanske poskupine južnoturkijskih jezika kojim govori 7.473.000 ljudi. Na području Azerbajdžana (6,100,000; 2007); Armenija (161,000); Gruzija (360,000; 2007) i Rusija (622,000; 2002, u južnom Dagestanu). .
U Azerbajdžanu je nacionalni jezik. Ima brojne dijalekte: quba, derbend, baku, shamakhi, salyan, lenkaran, qazakh, airym, borcala, terekeme, qyzylbash, nukha, zaqatala (mugaly), qabala, yerevan, nakhchivan, ordubad, ganja, shusha (karabakh), karapapak[1].