More actions
Bot: Automatski unos stranica |
m bnz |
||
| Redak 1: | Redak 1: | ||
Sintski romski jezik''' (ISO 639-3: [http://www.sil.org/iso639-3/documentation.asp?id=rmo rmo]), jedan od pet [[sjevernoromski jezici|sjevernoromskih]] jezika, šira [[centralni indoarijski jezici|centralna indoarijska]] skupina, kojim govore skupine [[romi|Roma]] [[manuši|Manuša]] ili Sinta rasipane po nekoliko auropskih zemalja. Brojno stanje iznosi oko 319 000. U [[srbija|Srbiji]] 31 000 (s 1000 Manuša), [[Austrija]] 4350 (popis iz 2001.), [[Češka]] 5100 (2004), [[Francuska]] 28 400 (2000), [[Njemačka]] 80 000 (2000.; etničkih 200 000), [[Italija]] 14 000 (1980.; 10 000 manuški i 4000 slovensko-hrvatski sintski), [[Kazahstan]], u [[Nizozemska|Nizozemskoj]] gdje je i jedan od službenih 1220 (2000), [[Poljska]], [[Švicarska]] 21 000 (Johnstone 1993). Nešto i u [[slovenija|Sloveniji]] i [[hrvatska|Hrvatskoj]]. | |||
U sintskom jeziku postoji i nekoliko dijalekata, među kojima manuški, kojim govore Romi Manuši ([[Sasítka Romá]]) u Poljskoj, Francuskoj i na području Kazahstana; dijalekt lallere u Češkoj; u Njemačkoj se govore dijalekti gadschkene, estracharia, krantiki, kranaria, eftawagaria i praistiki; u Srbiji ima isto nekoliko dijalekata; u Italiji piedmontski sintski<ref>[http://www.ethnologue.com/show_language.asp?code=rmo Romani, Sinte (16th)]</ref>. | U sintskom jeziku postoji i nekoliko dijalekata, među kojima manuški, kojim govore Romi Manuši ([[Sasítka Romá]]) u Poljskoj, Francuskoj i na području Kazahstana; dijalekt lallere u Češkoj; u Njemačkoj se govore dijalekti gadschkene, estracharia, krantiki, kranaria, eftawagaria i praistiki; u Srbiji ima isto nekoliko dijalekata; u Italiji piedmontski sintski<ref>[http://www.ethnologue.com/show_language.asp?code=rmo Romani, Sinte (16th)]</ref>. | ||
Posljednja izmjena od 24. ožujak 2022. u 18:43
Sintski romski jezik (ISO 639-3: rmo), jedan od pet sjevernoromskih jezika, šira centralna indoarijska skupina, kojim govore skupine Roma Manuša ili Sinta rasipane po nekoliko auropskih zemalja. Brojno stanje iznosi oko 319 000. U Srbiji 31 000 (s 1000 Manuša), Austrija 4350 (popis iz 2001.), Češka 5100 (2004), Francuska 28 400 (2000), Njemačka 80 000 (2000.; etničkih 200 000), Italija 14 000 (1980.; 10 000 manuški i 4000 slovensko-hrvatski sintski), Kazahstan, u Nizozemskoj gdje je i jedan od službenih 1220 (2000), Poljska, Švicarska 21 000 (Johnstone 1993). Nešto i u Sloveniji i Hrvatskoj.
U sintskom jeziku postoji i nekoliko dijalekata, među kojima manuški, kojim govore Romi Manuši (Sasítka Romá) u Poljskoj, Francuskoj i na području Kazahstana; dijalekt lallere u Češkoj; u Njemačkoj se govore dijalekti gadschkene, estracharia, krantiki, kranaria, eftawagaria i praistiki; u Srbiji ima isto nekoliko dijalekata; u Italiji piedmontski sintski[1].