Simo Dubajić: razlika između inačica

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Bot: Automatski unos stranica
 
m bnz
 
Redak 1: Redak 1:
<!--'''Simo Dubajić'''-->'''Simo Dubajić''' ([[Kistanje]], [[1923.]]<ref>[http://www.slobodnadalmacija.hr/Hrvatska/tabid/66/articleType/ArticleView/articleId/48304/Default.aspx Istraga protiv Sime Dubajića zbog ubojstava na Kočevskome rogu], [[Slobodna Dalmacija]]</ref> – [[Beograd]], [[8. srpnja]] [[2009.]]) bio je srpski [[časnik]] [[Jugoslavenska narodna armija|Jugoslavenske armije]], rodom iz Hrvatske, koji je bio optužen za ratne zločine nakon  završetka [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] i to za [[Pokolj na Kočevskim Rogu]].
Simo Dubajić''' ([[Kistanje]], [[1923.]]<ref>[http://www.slobodnadalmacija.hr/Hrvatska/tabid/66/articleType/ArticleView/articleId/48304/Default.aspx Istraga protiv Sime Dubajića zbog ubojstava na Kočevskome rogu], [[Slobodna Dalmacija]]</ref> – [[Beograd]], [[8. srpnja]] [[2009.]]) bio je srpski [[časnik]] [[Jugoslavenska narodna armija|Jugoslavenske armije]], rodom iz Hrvatske, koji je bio optužen za ratne zločine nakon  završetka [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] i to za [[Pokolj na Kočevskim Rogu]].


Službenu istragu protiv Dubajića pokrenulo je Državno odvjetništvo u [[Zagreb]]u tek u ožujku 2009. <ref>[http://www.vecernji.hr/newsroom/news/croatia/3268300/index.do;jsessionid=940E43D35D9612E2130D168ADA5D59C7.1 Dubajić kriv za smrt 13.000 domobrana]</ref> Procjenjuje se da su komunistički partizani pod zapovjedništvom Dubajića od 26. svibnja do 5. lipnja 1945. ubili najmanje 13.000 ljudi<ref>[http://www.jutarnji.hr/vijesti/clanak/art-2009,3,30,,157860.jl Titova majora sumnjiče za smrt 13.000 ljudi]</ref> (broj kojega je Županijsko državno odvjetništvo u Zagrebu izvelo u istražnom zahtjevu 2009. godine iz stanovitih britanskih procjena nastalih 1945. godine; sam Dubajić u svojoj knjizi iz 2006. god. spominje broj od 23.000 do 30.000 pobijenih).
Službenu istragu protiv Dubajića pokrenulo je Državno odvjetništvo u [[Zagreb]]u tek u ožujku 2009. <ref>[http://www.vecernji.hr/newsroom/news/croatia/3268300/index.do;jsessionid=940E43D35D9612E2130D168ADA5D59C7.1 Dubajić kriv za smrt 13.000 domobrana]</ref> Procjenjuje se da su komunistički partizani pod zapovjedništvom Dubajića od 26. svibnja do 5. lipnja 1945. ubili najmanje 13.000 ljudi<ref>[http://www.jutarnji.hr/vijesti/clanak/art-2009,3,30,,157860.jl Titova majora sumnjiče za smrt 13.000 ljudi]</ref> (broj kojega je Županijsko državno odvjetništvo u Zagrebu izvelo u istražnom zahtjevu 2009. godine iz stanovitih britanskih procjena nastalih 1945. godine; sam Dubajić u svojoj knjizi iz 2006. god. spominje broj od 23.000 do 30.000 pobijenih).

Posljednja izmjena od 24. ožujak 2022. u 18:28

Simo Dubajić (Kistanje, 1923.[1]Beograd, 8. srpnja 2009.) bio je srpski časnik Jugoslavenske armije, rodom iz Hrvatske, koji je bio optužen za ratne zločine nakon završetka Drugog svjetskog rata i to za Pokolj na Kočevskim Rogu.

Službenu istragu protiv Dubajića pokrenulo je Državno odvjetništvo u Zagrebu tek u ožujku 2009. [2] Procjenjuje se da su komunistički partizani pod zapovjedništvom Dubajića od 26. svibnja do 5. lipnja 1945. ubili najmanje 13.000 ljudi[3] (broj kojega je Županijsko državno odvjetništvo u Zagrebu izvelo u istražnom zahtjevu 2009. godine iz stanovitih britanskih procjena nastalih 1945. godine; sam Dubajić u svojoj knjizi iz 2006. god. spominje broj od 23.000 do 30.000 pobijenih).

Dubajić je 2006. godine izdao knjigu o pokolju pod naslovom Život, grijeh i kajanje: Od Kistanja do Kočevskog roga.[4]

Nakon što je prekinuo vojnu karijeru 1946. godine, studirao je filmsku režiju u Zagrebu, te je bio asistent režisteru Branku Baueru na filmovima - Sinji galeb (1953), Milijuni na otoku (1955.) i Ne okreći se, sine (1956). Samostalno je režirao tri kratka dokumentarna filma, “Posljednja lubara” (1954.), “Čelična karika” (1954.) i “Krka” (1955.).[5] U svijet filmaša i kulturnjaka se nije dobro uklopio, te se - navodno zbog "seksualno nekonvencionalnog ponašanja" - odselio u rodno Kistanje, gdje je čuvao ovce, te navodno s tri žene imao 13-ero djece.[6]

Prije preseljenja u Beograd 1991. bio je aktivan u stvaranju tzv. "Republike Srpske Krajine", na početku Domovinskoga rata.[7][8] Vodio je srpske paravojne jedinice Vuka Draškovića koje su djelovale u Slavoniji.[9]

Umro je 8. srpnja 2009. nakon duge bolesti u Beogradu.[10]

Povezani članci

Izvori

Vanjske poveznice