Razlika između inačica stranice »Schindlerovi Židovi«

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Skoči na:orijentacija, traži
(Bot: Automatski unos stranica)
 
m (bnz)
 
Redak 1: Redak 1:
<!--'''Schindlerovi Židovi'''-->'''Schindlerovi Židovi''', izvorno na njemački '''Schindlerjuden''', su mnogobrojni [[Židovi]] koje je od [[holokaust]]a spasio industrijalac [[Oskar Schindler]] tako što ih je zaposlio u svojoj tvornici. Njihova priča iznesena je u knjizi ''[[Schindleova arka]]'' i u [[Steven Spielberg|Spielbergovom]] filmu ''[[Schindlerova lista]]''.
Schindlerovi Židovi''', izvorno na njemački '''Schindlerjuden''', su mnogobrojni [[Židovi]] koje je od [[holokaust]]a spasio industrijalac [[Oskar Schindler]] tako što ih je zaposlio u svojoj tvornici. Njihova priča iznesena je u knjizi ''[[Schindleova arka]]'' i u [[Steven Spielberg|Spielbergovom]] filmu ''[[Schindlerova lista]]''.


Prominentni Židovi koji su prikazani u filmu stavili su kamen na pravi grob Oskara Schindlera na kraju filma. Svi ti Židovi, i glumci koji su ih portretirali stvarno su stavili ta kamenja i tugovali su za smrću Oskara Schindlera, kojeg u filmu tumači [[Liam Neeson]]. Među ostalim tugovateljima tu je bila i [[Emilie Schindler]], Oskarova žena te sam onaj koji je glumio Schindlera [[Liam Neeson]]. Neeson (čiji je lik, sam Schindler, u to vrijeme filma bio mrtav), umjesto da je postavio kamen, on je stavio cvijeće u sredinu i nije bio u ničijoj pratnji. Također on je jedini tugovatelj koji je stavio nešto na grob, a da mu nisu pokazali lice. Taj događaj je simbolična gesta jer pokazuje poštovanje svih ljudi, ne samo Židova, prema Oskaru Schindleru. Do 2006. pretpostavlja se da ima preko 7000 živućih potomaka Schindlerovih židova u SAD-u i Izraelu<ref>[http://www.europe-cities.com/krakow/schindler-story.aspx Schindler Story] www.europe-cities.com. Preuzeto 9. rujna 2006. </ref>.
Prominentni Židovi koji su prikazani u filmu stavili su kamen na pravi grob Oskara Schindlera na kraju filma. Svi ti Židovi, i glumci koji su ih portretirali stvarno su stavili ta kamenja i tugovali su za smrću Oskara Schindlera, kojeg u filmu tumači [[Liam Neeson]]. Među ostalim tugovateljima tu je bila i [[Emilie Schindler]], Oskarova žena te sam onaj koji je glumio Schindlera [[Liam Neeson]]. Neeson (čiji je lik, sam Schindler, u to vrijeme filma bio mrtav), umjesto da je postavio kamen, on je stavio cvijeće u sredinu i nije bio u ničijoj pratnji. Također on je jedini tugovatelj koji je stavio nešto na grob, a da mu nisu pokazali lice. Taj događaj je simbolična gesta jer pokazuje poštovanje svih ljudi, ne samo Židova, prema Oskaru Schindleru. Do 2006. pretpostavlja se da ima preko 7000 živućih potomaka Schindlerovih židova u SAD-u i Izraelu<ref>[http://www.europe-cities.com/krakow/schindler-story.aspx Schindler Story] www.europe-cities.com. Preuzeto 9. rujna 2006. </ref>.

Trenutačna izmjena od 17:06, 24. ožujka 2022.

Schindlerovi Židovi, izvorno na njemački Schindlerjuden, su mnogobrojni Židovi koje je od holokausta spasio industrijalac Oskar Schindler tako što ih je zaposlio u svojoj tvornici. Njihova priča iznesena je u knjizi Schindleova arka i u Spielbergovom filmu Schindlerova lista.

Prominentni Židovi koji su prikazani u filmu stavili su kamen na pravi grob Oskara Schindlera na kraju filma. Svi ti Židovi, i glumci koji su ih portretirali stvarno su stavili ta kamenja i tugovali su za smrću Oskara Schindlera, kojeg u filmu tumači Liam Neeson. Među ostalim tugovateljima tu je bila i Emilie Schindler, Oskarova žena te sam onaj koji je glumio Schindlera Liam Neeson. Neeson (čiji je lik, sam Schindler, u to vrijeme filma bio mrtav), umjesto da je postavio kamen, on je stavio cvijeće u sredinu i nije bio u ničijoj pratnji. Također on je jedini tugovatelj koji je stavio nešto na grob, a da mu nisu pokazali lice. Taj događaj je simbolična gesta jer pokazuje poštovanje svih ljudi, ne samo Židova, prema Oskaru Schindleru. Do 2006. pretpostavlja se da ima preko 7000 živućih potomaka Schindlerovih židova u SAD-u i Izraelu[1].

Vidi još

Vanjske poveznice

  1. Schindler Story www.europe-cities.com. Preuzeto 9. rujna 2006.