Razlika između inačica stranice »Samoreferiranje«
Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
(Bot: Automatski unos stranica) |
m (bnz) |
||
| Redak 1: | Redak 1: | ||
Samoreferiranje''' ili '''pozivanje na samog sebe''' (eng. ''self-reference''), doslovno svojstvo koje ima [[tvrdnja]] koja je sama sebi [[referencija]]. Pojam se općenito rabi u [[logika|logici]] i za tvrdnje koje uključuju same sebe u popis referencija poput pripovjetke o brijaču kojom se objašnjava [[Russellov paradoks]]. Od starih vremena samoreferiranje ima važnu ulogu u [[matematika|matematici]] i u logici, počevši od [[Eubulid iz Mileta|Eubulidovih]] tvrdnjâ koje se pozivaju na sebe same preko [[Georg Cantor|Cantora]] i njegova slažna oslonca na brojčanu varijantu samoreferiranja za dokaz neprebrojivosti realnih brojeva do Russella i njegovog paradoksa te [[Kurt Gödel|Gödel]]ova [[Poučak o nepotpunosti|poučka o nepotpunosti]].<ref>(): [https://www.mate.hr/Repository/Documents/O%20likovima%20Stripologikon.pdf ''Stripologikon''] Mate.hr. str.332. — 333.. Pristupljeno 12. prosinca 2019.</ref> | |||
== Vidi == | == Vidi == | ||
Trenutačna izmjena od 16:21, 24. ožujka 2022.
Samoreferiranje ili pozivanje na samog sebe (eng. self-reference), doslovno svojstvo koje ima tvrdnja koja je sama sebi referencija. Pojam se općenito rabi u logici i za tvrdnje koje uključuju same sebe u popis referencija poput pripovjetke o brijaču kojom se objašnjava Russellov paradoks. Od starih vremena samoreferiranje ima važnu ulogu u matematici i u logici, počevši od Eubulidovih tvrdnjâ koje se pozivaju na sebe same preko Cantora i njegova slažna oslonca na brojčanu varijantu samoreferiranja za dokaz neprebrojivosti realnih brojeva do Russella i njegovog paradoksa te Gödelova poučka o nepotpunosti.[1]
Vidi
Izvori
- ↑ (): Stripologikon Mate.hr. str.332. — 333.. Pristupljeno 12. prosinca 2019.