More actions
m Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite book +{{Citiranje knjige) |
m bnz |
||
| Redak 1: | Redak 1: | ||
Quaestor sacri palatii''' ([[starogrčki jezik|starogrčki]] κοιαίστωρ/κυαίστωρ τοῦ ἱεροῦ παλατίου, pojednostavljeno ὁ κοιαίστωρ/κυαίστωρ), na hrvatskom jeziku doslovno "[[kvestor]] svete palače") je [[kasna antika|kasno]]-[[Rimsko Carstvo|rimska]] i [[Bizantsko Carstvo|bizantska]] titula koja se rabila za visoke carske službenike zadužene za izradu nacrta zakona. Vjerojatno najpoznatiji ''quaestor'' u povijesti bio je [[Tribonijan]], koji je za cara [[Justinijan I.|Justinijana]] izradio znameniti zakonik ''[[Corpus iuris civilis]]''. Titula je kasnije u Bizantu promijenila značenje, odnosno njeni nositelji su umjesto zakonodavne preuzeli upravne dužnosti, uglavnom vezane uz upravu [[Konstantinopol]]a. Do 14. stoljeća je titula postala tek počasna. | |||
==Izvori== | ==Izvori== | ||
Posljednja izmjena od 24. ožujak 2022. u 08:59
Quaestor sacri palatii (starogrčki κοιαίστωρ/κυαίστωρ τοῦ ἱεροῦ παλατίου, pojednostavljeno ὁ κοιαίστωρ/κυαίστωρ), na hrvatskom jeziku doslovno "kvestor svete palače") je kasno-rimska i bizantska titula koja se rabila za visoke carske službenike zadužene za izradu nacrta zakona. Vjerojatno najpoznatiji quaestor u povijesti bio je Tribonijan, koji je za cara Justinijana izradio znameniti zakonik Corpus iuris civilis. Titula je kasnije u Bizantu promijenila značenje, odnosno njeni nositelji su umjesto zakonodavne preuzeli upravne dužnosti, uglavnom vezane uz upravu Konstantinopola. Do 14. stoljeća je titula postala tek počasna.
Izvori
- Bury, John B. (1911). The Imperial Administrative System of the Ninth Century - With a Revised Text of the Kletorologion of Philotheos. Oxford University Publishing
- Kazhdan, Alexander, ed. (1991). Oxford Dictionary of Byzantium. Oxford University Press. ISBN 978-0-19-504652-6
- Kelly, Christopher (2004). Ruling the later Roman Empire. Harvard University Press. ISBN 978-0-674-01564-7. http://books.google.com/books?id=HhXx67fX7hoC