Razlika između inačica stranice »Puná«

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Skoči na:orijentacija, traži
(Bot: Automatski unos stranica)
 
m (bnz)
 
Redak 1: Redak 1:
<!--'''Puná'''-->'''Puná''' je pleme američkih [[Indijanci|Indijanaca]], koji su u kolonijalno doba živjeli na [[Puná (otok)|istoimenom otoku]], a možda i na drugim otocima u zaljevu [[Guayaquil (zaljev)|Guayaquil]] u [[Ekvador]]u. Bili su srodni plemenima [[Huancavilca]] i [[Manta]]. Pune su bili u konstantnim ratovima sa svojim susjedima s obale, osobito s onima iz [[Túmbez]]a. Prema izvještajima, na otocima su uzgajali [[kukuruz]] i drugu kulturu, a posjedovali su i velik broj plovila od [[Balsa|balsi]]. U vrijeme dolaska [[Konkvistadori|Španjolaca]] bili su pod pritiskom [[Inke|Inka]], koji su nastojali blokirati njihovu [[Trgovina|trgovinu]] s kopnenim partnerima. Od oružja su imali naročite [[Praćka|praćke]], [[Ratna kijača|ratne kijače]], [[Sjekira|sjekire]] od [[Srebro|srebra]] i [[Bakar (element)|bakra]] te [[Koplje|koplja]].
Puná''' je pleme američkih [[Indijanci|Indijanaca]], koji su u kolonijalno doba živjeli na [[Puná (otok)|istoimenom otoku]], a možda i na drugim otocima u zaljevu [[Guayaquil (zaljev)|Guayaquil]] u [[Ekvador]]u. Bili su srodni plemenima [[Huancavilca]] i [[Manta]]. Pune su bili u konstantnim ratovima sa svojim susjedima s obale, osobito s onima iz [[Túmbez]]a. Prema izvještajima, na otocima su uzgajali [[kukuruz]] i drugu kulturu, a posjedovali su i velik broj plovila od [[Balsa|balsi]]. U vrijeme dolaska [[Konkvistadori|Španjolaca]] bili su pod pritiskom [[Inke|Inka]], koji su nastojali blokirati njihovu [[Trgovina|trgovinu]] s kopnenim partnerima. Od oružja su imali naročite [[Praćka|praćke]], [[Ratna kijača|ratne kijače]], [[Sjekira|sjekire]] od [[Srebro|srebra]] i [[Bakar (element)|bakra]] te [[Koplje|koplja]].


Otokom je vladalo sedam kasika ([[cacique]]), od kojih je jedan bio najviši. Poglavice su bili poligamni, a sahranjivalo ih se s najljepšim stvarima koje su posjedovali i s najljepšim ženama. U svojim svetištima su vršili žrtvovanja [[Životinje|životinja]], [[rob]]ova i ratnih zarobljenika.  
Otokom je vladalo sedam kasika ([[cacique]]), od kojih je jedan bio najviši. Poglavice su bili poligamni, a sahranjivalo ih se s najljepšim stvarima koje su posjedovali i s najljepšim ženama. U svojim svetištima su vršili žrtvovanja [[Životinje|životinja]], [[rob]]ova i ratnih zarobljenika.  

Trenutačna izmjena od 08:43, 24. ožujka 2022.

Puná je pleme američkih Indijanaca, koji su u kolonijalno doba živjeli na istoimenom otoku, a možda i na drugim otocima u zaljevu Guayaquil u Ekvadoru. Bili su srodni plemenima Huancavilca i Manta. Pune su bili u konstantnim ratovima sa svojim susjedima s obale, osobito s onima iz Túmbeza. Prema izvještajima, na otocima su uzgajali kukuruz i drugu kulturu, a posjedovali su i velik broj plovila od balsi. U vrijeme dolaska Španjolaca bili su pod pritiskom Inka, koji su nastojali blokirati njihovu trgovinu s kopnenim partnerima. Od oružja su imali naročite praćke, ratne kijače, sjekire od srebra i bakra te koplja.

Otokom je vladalo sedam kasika (cacique), od kojih je jedan bio najviši. Poglavice su bili poligamni, a sahranjivalo ih se s najljepšim stvarima koje su posjedovali i s najljepšim ženama. U svojim svetištima su vršili žrtvovanja životinja, robova i ratnih zarobljenika.

Prema Thomasu Cavendishu, Pune su 1587. na svojim otocima imali nekoliko gradova, svaki s oko 200 kuća, a za jedan se kaže da je bio veći od Gravesenda u Engleskoj. Populacija im je iznosila oko 20.000.[1]

Jezično su pripadali porodici Atalán.

Izvori