More actions
Bot: Automatski unos stranica |
m bnz |
||
| Redak 1: | Redak 1: | ||
Publije Kornelije Dolabella''' bio je [[legat]] rimskih careva Augusta i Tiberija u provinciji Dalmaciji početkom prvog stoljeća. Zaslužan za [[cestogradnja|gradnju cesta]]. Pravac gradnje bio je transverzalana. Vodile su u unutrašnjost provincije prema rudonosnom području oko [[Domavia|Domavije]] i u smjeru [[Siscia|Siscije]]. Zaslužan za gradnju pet cesta, a vode iz [[Salona|Salone]] u unutrašnjost Dalmacije. Prva je [[Via Gabiniana]], od Salone do Andetriuma, druga je cesta iz Salone preko Čitluka kraj Sinja na sjeveroistok u dolinu Save (Salona - ad fines provinciae Illyrici, preko Andetriuma, Livanjskog polja, Glamočkog polja, doline Vrbasa do Save<ref name="Džino">(eng.) [https://books.google.hr/books?id=4kkhAwAAQBAJ&pg=PA171&lpg=PA171&dq=via+gabiniana Illyricum in Roman Politics, 229 BC–AD 68 - Danijel Dzino - Google Knjige] (preuzeto 20. veljače 2018.)</ref> ), zatim iz Salone na Pons Tiuluri (Trilj). Pravac četvrte i pete ceste nije poznat, znade im se samo duljina. [[Grga Novak]] smatra da su vjerojatno bile nastavak prijašnjih. Podatak o njima sačuvan je na kamenu miljokazu ([[tituli miliari]]).<ref>[http://arhiv.slobodnadalmacija.hr/20030916/feljton01.asp Slobodna Dalmacija] Marin Kuzmić: ''Legije na Jadransko-jonskoj cesti'' 16. rujna 2003. (preuzeto 10. veljače 2018.)</ref> | |||
== Izvori == | == Izvori == | ||
Posljednja izmjena od 24. ožujak 2022. u 08:36
Publije Kornelije Dolabella bio je legat rimskih careva Augusta i Tiberija u provinciji Dalmaciji početkom prvog stoljeća. Zaslužan za gradnju cesta. Pravac gradnje bio je transverzalana. Vodile su u unutrašnjost provincije prema rudonosnom području oko Domavije i u smjeru Siscije. Zaslužan za gradnju pet cesta, a vode iz Salone u unutrašnjost Dalmacije. Prva je Via Gabiniana, od Salone do Andetriuma, druga je cesta iz Salone preko Čitluka kraj Sinja na sjeveroistok u dolinu Save (Salona - ad fines provinciae Illyrici, preko Andetriuma, Livanjskog polja, Glamočkog polja, doline Vrbasa do Save[1] ), zatim iz Salone na Pons Tiuluri (Trilj). Pravac četvrte i pete ceste nije poznat, znade im se samo duljina. Grga Novak smatra da su vjerojatno bile nastavak prijašnjih. Podatak o njima sačuvan je na kamenu miljokazu (tituli miliari).[2]
Izvori
- ↑ (eng.) Illyricum in Roman Politics, 229 BC–AD 68 - Danijel Dzino - Google Knjige (preuzeto 20. veljače 2018.)
- ↑ Slobodna Dalmacija Marin Kuzmić: Legije na Jadransko-jonskoj cesti 16. rujna 2003. (preuzeto 10. veljače 2018.)