Razlika između inačica stranice »Psalam 151«

Trenutačna izmjena od 08:28, 24. ožujka 2022.

Psalam 151., je kratak psalam, poznat kao Manašeova molitva, i navodno je molitva judejskog kralja Manašea za vrijeme asirskog ropstva. Prihvaćaju ga pravoslavni kršćani kao dio kanona Starog zavjeta. Nalazi se u većini kopija Septuaginte, ali ne i u mazoretskim biblijskim tekstovima. Naziv psalma u Septuaginti ukazuje da je suvišno i nikakav broj nije stojao uz njega već je broj naknadno dodat kao nastavak psalama kralja Davida kojeg je kralj David napisao poslije borbe s Golijatom. Katolička Crkva, protestanti i većina Židova računaju ga apokrifom.

Nedovršeni članak Psalam 151 koji govori o kršćanstvu treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima uređivanja Hrvatske internetske enciklopedije.

Inačica od 03:42, 13. kolovoza 2021. (vidi izvor) WikiSysop (razgovor \| doprinosi) (Bot: Automatski unos stranica)		Trenutačna izmjena od 08:28, 24. ožujka 2022. (vidi izvor) WikiSysop (razgovor \| doprinosi) m (bnz)
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Psalam 151'''-->'''~~Psalam 151.''', je kratak psalam, poznat kao Manašeova molitva, i navodno je molitva judejskog kralja Manašea za vrijeme asirskog ropstva. Prihvaćaju ga [[pravoslavlje\|pravoslavni kršćani]] kao dio kanona [[stari zavjet\|Starog zavjeta]]. Nalazi se u većini kopija [[Septuaginta\|Septuaginte]], ali ne i u mazoretskim biblijskim tekstovima. Naziv psalma u Septuaginti ukazuje da je suvišno i nikakav broj nije stojao uz njega već je broj naknadno dodat kao nastavak [[Psalmi\|psalama]] [[Kralj David\|kralja Davida]] kojeg je kralj David napisao poslije borbe s [[Golijat]]om.		Psalam 151.''', je kratak psalam, poznat kao Manašeova molitva, i navodno je molitva judejskog kralja Manašea za vrijeme asirskog ropstva. Prihvaćaju ga [[pravoslavlje\|pravoslavni kršćani]] kao dio kanona [[stari zavjet\|Starog zavjeta]]. Nalazi se u većini kopija [[Septuaginta\|Septuaginte]], ali ne i u mazoretskim biblijskim tekstovima. Naziv psalma u Septuaginti ukazuje da je suvišno i nikakav broj nije stojao uz njega već je broj naknadno dodat kao nastavak [[Psalmi\|psalama]] [[Kralj David\|kralja Davida]] kojeg je kralj David napisao poslije borbe s [[Golijat]]om.
	[[Katolička Crkva]], [[Protestantizam\|protestanti]] i većina [[Judaizam\|Židova]] računaju ga [[Apokrifi\|apokrifom]].		[[Katolička Crkva]], [[Protestantizam\|protestanti]] i većina [[Judaizam\|Židova]] računaju ga [[Apokrifi\|apokrifom]].