Toggle menu
310,1 tis.
36
18
525,5 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.

Pomorska enciklopedija: razlika između inačica

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Bot: Automatski unos stranica
 
m bnz
 
Redak 1: Redak 1:
<!--'''Pomorska enciklopedija'''-->'''Pomorska enciklopedija''' prvo je enciklopedijsko izdanje (Jugoslavenskog) [[Leksikografski zavod Miroslav Krleža|Leksikografskoga zavoda]] (Leksikografski zavod osnovan je 1950. godine). Prvi svezak te enciklopedije objavljen je 1954. godine, a objavljeno je 8 svezaka. Posljednji je svezak prvoga izdanja objavljen godine 1964., a drugoga 1989. godine.
Pomorska enciklopedija''' prvo je enciklopedijsko izdanje (Jugoslavenskog) [[Leksikografski zavod Miroslav Krleža|Leksikografskoga zavoda]] (Leksikografski zavod osnovan je 1950. godine). Prvi svezak te enciklopedije objavljen je 1954. godine, a objavljeno je 8 svezaka. Posljednji je svezak prvoga izdanja objavljen godine 1964., a drugoga 1989. godine.


== O izdanju ==  
== O izdanju ==  

Posljednja izmjena od 23. ožujak 2022. u 22:03

Pomorska enciklopedija prvo je enciklopedijsko izdanje (Jugoslavenskog) Leksikografskoga zavoda (Leksikografski zavod osnovan je 1950. godine). Prvi svezak te enciklopedije objavljen je 1954. godine, a objavljeno je 8 svezaka. Posljednji je svezak prvoga izdanja objavljen godine 1964., a drugoga 1989. godine.

O izdanju

Pomorska enciklopedija je stručna enciklopedija, koja obuhvaća znatan dio materijala opće enciklopedije, ostajući u granicama pomorstva u širem smislu riječi. Pokrenuta je sa zadatkom da nadoknadi propuste prošlosti te unaprijedi našu pomorsku praksu i teoriju. Redakcija Pomorske enciklopedije, shvaćajući pomorstvo kao širok skup znanstvenih disciplina i praktičnih djelatnosti usmjerenih na iskorištavanje mora, obuhvatila je: biologiju, brodogradnju, opremu broda, ekonomiku pomorstva, etnologiju, geografiju, higijenu, meteorologiju, oceanografiju, pravo, historiju, povijest pomorskih ratova, ratnu mornaricu, unutrašnju plovidbu, ribarstvo i pomorsku terminologiju u 7 jezika (hrvatski (pod imenom hrvatski ili srpski), engleski, francuski, njemački, ruski, španjolski i talijanski). Za razliku od sličnih djela u enciklopedijskoj literaturi, posebno stranih enciklopedijskih djela koja prikazuju pomorstvo isključivo kroz brodogradnju, opremu broda i porabu broda (čamca), Pomorska enciklopedija Leksikografskoga zavoda obuhvaća širi skup disciplina. To je rezultat potrebe hrvatskih pomoraca za stručnom literaturom i da enciklopedija bude pristupačna širem krugu ljudi. Do danas su objavljena dva izdanja: prvo, 1954. − 1964. i drugo, 1972. − 1989.

Iz Predgovora Pomorske enciklopedije:

Leksikografski zavod, preuzimajući 1950 organizaciju i redakciju Pomorske enciklopedije od Jugoslavenske akademije, preuzeo je od Akademije osnovnu zamisao, koja je nastala nakon dugih i svestranih dogovora s velikim krugom interesenata. Nastavivši rad, s nešto suženim opsegom, s obzirom na struke, Redakcija Pomorske enciklopedije izostavila je prikaz kulturnog života na našem primorju; nakon odluke o pokretanju Enciklopedije Jugoslavije, prikaz kulturnog života primorja u Pomorskoj enciklopediji nema opravdanja.


Godine 1950. Miroslav Krleža, osnivač i direktor Leksikografskoga zavoda Federativne Narodne Republike Jugoslavije pozvao je Matu Ujevića, usprkos različitim svjetonazorima, da mu bude pomoćnik vjerujući njegovom znanju i stručnosti u enciklopedistici i leksikografiji. Prva je enciklopedija koja izlazi nakon osnivanja Leksikografskoga zavoda, Pomorska enciklopedija (1954.), kojoj je glavni urednik Mate Ujević. Pomorska enciklopedija koja je izašla u osam svezaka prema riječima Lawrence S. Thompson (University of Kentucky, Lexington) jedno je od najboljih izdanja svoje vrste u svijetu. Ta enciklopedija osim što je stručna enciklopedija za pomorce obuhvaća znatan dio i drugih struka kao što su pravo, povijest, geografija i drugo. Izlazak prvog sveska Pomorske enciklopedije tisak je proglasio velikim kulturnim događajem, a hrvatski publicist Miroslav Feller duhovito je napisao u Novom listu da Pomorska enciklopedija može biti štivo zanimljivije i napetije od romana, da pomorcima može biti neusporediva putna lektira, a onima što ostaju kod kuće, »brod kojim će preploviti sva mora svijeta, proći sve prostore i sva vremena, krcajući svuda korist i radost, iskrcavajuću usput mnoge zablude«.

Izvori i vanjske poveznice