Toggle menu
310,1 tis.
50
18
525,6 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.

Polis: razlika između inačica

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Bot: Automatski unos stranica
 
m bnz
 
Redak 1: Redak 1:
<!--'''Polis'''-->'''Polis''' (grč. ''πολις'') je središnji koncept klasične [[politička teorija|političke teorije]], vitalan za razumijevanje politike [[stari vijek|starog vijeka]], prije svega [[stara Grčka|starogrčke]] [[antika|antike]]. Etimološki je korijen riječi [[politika]].  
Polis''' (grč. ''πολις'') je središnji koncept klasične [[politička teorija|političke teorije]], vitalan za razumijevanje politike [[stari vijek|starog vijeka]], prije svega [[stara Grčka|starogrčke]] [[antika|antike]]. Etimološki je korijen riječi [[politika]].  


Polis je osnovna organizacijska jedinica grčkog svijeta [[Antika|antike]]. To je malena [[samouprava|samoupravna]] zajednica koncentrirana na [[grad]] sa širim poljodjelskim područjem. U polisu se odvijao sav javni život antičke političke zajednice, dok se privatni život odvijao u [[oikosu]].  
Polis je osnovna organizacijska jedinica grčkog svijeta [[Antika|antike]]. To je malena [[samouprava|samoupravna]] zajednica koncentrirana na [[grad]] sa širim poljodjelskim područjem. U polisu se odvijao sav javni život antičke političke zajednice, dok se privatni život odvijao u [[oikosu]].  

Posljednja izmjena od 23. ožujak 2022. u 21:30

Polis (grč. πολις) je središnji koncept klasične političke teorije, vitalan za razumijevanje politike starog vijeka, prije svega starogrčke antike. Etimološki je korijen riječi politika.

Polis je osnovna organizacijska jedinica grčkog svijeta antike. To je malena samoupravna zajednica koncentrirana na grad sa širim poljodjelskim područjem. U polisu se odvijao sav javni život antičke političke zajednice, dok se privatni život odvijao u oikosu.

Polis nastaje radi zadovoljena viših potreba, koje nadilaze brigu za nužnosti svakodnevnog života u domaćinstvu (oikosu). Prostorna i brojčana ograničenost polisa omogućila je pojavu neposredne demokracije i stvaranje područja javnosti koja se kasnije razvila u Rimskoj republici.

Grci nastoje konstituirati polis kao umnu ljudsku zajednicu, najviši izraz čovjekove prirodne društvenosti. Platon polis shvaća kao oblik sretnog života svih građana koji se oblikuje kroz pokoravanje zakonima i time zajednici samoj koja je tvorac tih zakona. Po Aristotelu polis nastaje udruživanjem više seoskih zajednica radi dobrog života, iz toga Aristotel definira prostor polisa kao prirodan poredak u kojem se utjelovljuje čovjekova prirodna društvenost.