More actions
Bot: Automatski unos stranica |
m bnz |
||
| Redak 1: | Redak 1: | ||
Palanka''' je bila [[utvrda]] i prostorno-teritorijalna cjelina u osmanskoj [[Tuzla|Tuzli]]. Smatra se da je bila najvjerojatnije nalazi na mjestu gdje je bila predosmanska [[Drvena utvrda (Tuzla)|Drvena utvrda]], na predjelu koji je nešto uzdignut, sa sjeverne strane dna doline rijeke [[Jala|Jale]]. Danas je na tom mjestu [[Atik mahala]] odnosno Stara mahala. Unutar utvrde podignuta je najstarija mahala u Tuzli, [[Džamijska mahala u Tuzli|Džamijska mahala]]. U njoj je bila izgrađena najstarija tuzlanska džamija.<ref>[http://vakuf.ba/assets/files/zbornik-radova-2012.pdf Islamska zajednica u BiH, Vakufska direkcija] Zbornik radova o vakufima - Mukate vakufi u Bosni i Hercegovini, Vakufi u Banja Luci, Turali-begov vakuf u Tuzli. Rusmir Djedović: ''O urbanom razvoju Tuzle'' 2012. Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini, Vakufska direkcija Sarajevo, Medžlis Islamske zajednice Tuzla; str. 146 </ref> Osim Atik mahale u kojoj je najstarija džamija, Palanka je obuhvaćala i [[Hadži Hasanova mahala (Tuzla)|Hadži Hasanovu mahalu]] unutar koje je bila [[čaršija]], [[Solni trg (Tuzla)|Solni trg]], dio sa javnim sadržajima i ostalo. Gradske mahale su se naslanjale na Palanku.<ref name=Djedović147>[http://vakuf.ba/assets/files/zbornik-radova-2012.pdf Islamska zajednica u BiH, Vakufska direkcija] Zbornik radova o vakufima - Mukate vakufi u Bosni i Hercegovini, Vakufi u Banja Luci, Turali-begov vakuf u Tuzli. Rusmir Djedović: ''O urbanom razvoju Tuzle'' 2012. Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini, Vakufska direkcija Sarajevo, Medžlis Islamske zajednice Tuzla; str. 147 </ref> Manja [[utvrda od kamena (Tuzla)|kamena utvrda]] podignuta je tijekom druge polovine 18. stoljeća u središtu palanke.<ref name=Djedović148>[http://vakuf.ba/assets/files/zbornik-radova-2012.pdf Islamska zajednica u BiH, Vakufska direkcija] Zbornik radova o vakufima - Mukate vakufi u Bosni i Hercegovini, Vakufi u Banja Luci, Turali-begov vakuf u Tuzli. Rusmir Djedović: ''O urbanom razvoju Tuzle'' 2012. Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini, Vakufska direkcija Sarajevo, Medžlis Islamske zajednice Tuzla; str. 148 </ref> | |||
Palanka je bila prostorno jedna od najvećih onodobnih utvrda u BiH. Bila je ograđena [[bedem]]om. Ispred Palanke bio je [[jarak]] (hendek) ispunjen vodom. <ref name=Djedović147/> Zid utvrde Palanke bio je od drva i zemlje. Utvrda je imala četiri kapije na četirima stranama. Zvale su se prema mahalama kamo su vodile odnosno rijeci Jali: Poljska (prema mahali Polje), Džindić (prema [[Džindić mahala|Džindić mahali]]), Atik (pored [[Atik mahala|Atik mahale]]) i [[Jala mahala|Jala]] (prema rijeci Jali).<ref name=Djedović148/> Pored Džindijske kapije nalazile se unutar Palanke upravne zgrade za [[Zvornički sandžak]]: [[Zgrada Kamenog suda u Tuzli|sud]], [[Pašin konak (Tuzla)|Pašin konak]] (zgrada gdje sjedi Zvornički sandžak-beg od sredine 19. stoljeća, kada je sjedište sandžaka premješteno iz Zvornika u Tuzlu).<ref>[http://vakuf.ba/assets/files/zbornik-radova-2012.pdf Islamska zajednica u BiH, Vakufska direkcija] Zbornik radova o vakufima - Mukate vakufi u Bosni i Hercegovini, Vakufi u Banja Luci, Turali-begov vakuf u Tuzli. Rusmir Djedović: ''O urbanom razvoju Tuzle'' 2012. Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini, Vakufska direkcija Sarajevo, Medžlis Islamske zajednice Tuzla; str. 149 </ref> | Palanka je bila prostorno jedna od najvećih onodobnih utvrda u BiH. Bila je ograđena [[bedem]]om. Ispred Palanke bio je [[jarak]] (hendek) ispunjen vodom. <ref name=Djedović147/> Zid utvrde Palanke bio je od drva i zemlje. Utvrda je imala četiri kapije na četirima stranama. Zvale su se prema mahalama kamo su vodile odnosno rijeci Jali: Poljska (prema mahali Polje), Džindić (prema [[Džindić mahala|Džindić mahali]]), Atik (pored [[Atik mahala|Atik mahale]]) i [[Jala mahala|Jala]] (prema rijeci Jali).<ref name=Djedović148/> Pored Džindijske kapije nalazile se unutar Palanke upravne zgrade za [[Zvornički sandžak]]: [[Zgrada Kamenog suda u Tuzli|sud]], [[Pašin konak (Tuzla)|Pašin konak]] (zgrada gdje sjedi Zvornički sandžak-beg od sredine 19. stoljeća, kada je sjedište sandžaka premješteno iz Zvornika u Tuzlu).<ref>[http://vakuf.ba/assets/files/zbornik-radova-2012.pdf Islamska zajednica u BiH, Vakufska direkcija] Zbornik radova o vakufima - Mukate vakufi u Bosni i Hercegovini, Vakufi u Banja Luci, Turali-begov vakuf u Tuzli. Rusmir Djedović: ''O urbanom razvoju Tuzle'' 2012. Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini, Vakufska direkcija Sarajevo, Medžlis Islamske zajednice Tuzla; str. 149 </ref> | ||
Posljednja izmjena od 23. ožujak 2022. u 18:32
Palanka je bila utvrda i prostorno-teritorijalna cjelina u osmanskoj Tuzli. Smatra se da je bila najvjerojatnije nalazi na mjestu gdje je bila predosmanska Drvena utvrda, na predjelu koji je nešto uzdignut, sa sjeverne strane dna doline rijeke Jale. Danas je na tom mjestu Atik mahala odnosno Stara mahala. Unutar utvrde podignuta je najstarija mahala u Tuzli, Džamijska mahala. U njoj je bila izgrađena najstarija tuzlanska džamija.[1] Osim Atik mahale u kojoj je najstarija džamija, Palanka je obuhvaćala i Hadži Hasanovu mahalu unutar koje je bila čaršija, Solni trg, dio sa javnim sadržajima i ostalo. Gradske mahale su se naslanjale na Palanku.[2] Manja kamena utvrda podignuta je tijekom druge polovine 18. stoljeća u središtu palanke.[3]
Palanka je bila prostorno jedna od najvećih onodobnih utvrda u BiH. Bila je ograđena bedemom. Ispred Palanke bio je jarak (hendek) ispunjen vodom. [2] Zid utvrde Palanke bio je od drva i zemlje. Utvrda je imala četiri kapije na četirima stranama. Zvale su se prema mahalama kamo su vodile odnosno rijeci Jali: Poljska (prema mahali Polje), Džindić (prema Džindić mahali), Atik (pored Atik mahale) i Jala (prema rijeci Jali).[3] Pored Džindijske kapije nalazile se unutar Palanke upravne zgrade za Zvornički sandžak: sud, Pašin konak (zgrada gdje sjedi Zvornički sandžak-beg od sredine 19. stoljeća, kada je sjedište sandžaka premješteno iz Zvornika u Tuzlu).[4]
Izvori
- ↑ Islamska zajednica u BiH, Vakufska direkcija Zbornik radova o vakufima - Mukate vakufi u Bosni i Hercegovini, Vakufi u Banja Luci, Turali-begov vakuf u Tuzli. Rusmir Djedović: O urbanom razvoju Tuzle 2012. Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini, Vakufska direkcija Sarajevo, Medžlis Islamske zajednice Tuzla; str. 146
- ↑ 2,0 2,1 Islamska zajednica u BiH, Vakufska direkcija Zbornik radova o vakufima - Mukate vakufi u Bosni i Hercegovini, Vakufi u Banja Luci, Turali-begov vakuf u Tuzli. Rusmir Djedović: O urbanom razvoju Tuzle 2012. Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini, Vakufska direkcija Sarajevo, Medžlis Islamske zajednice Tuzla; str. 147
- ↑ 3,0 3,1 Islamska zajednica u BiH, Vakufska direkcija Zbornik radova o vakufima - Mukate vakufi u Bosni i Hercegovini, Vakufi u Banja Luci, Turali-begov vakuf u Tuzli. Rusmir Djedović: O urbanom razvoju Tuzle 2012. Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini, Vakufska direkcija Sarajevo, Medžlis Islamske zajednice Tuzla; str. 148
- ↑ Islamska zajednica u BiH, Vakufska direkcija Zbornik radova o vakufima - Mukate vakufi u Bosni i Hercegovini, Vakufi u Banja Luci, Turali-begov vakuf u Tuzli. Rusmir Djedović: O urbanom razvoju Tuzle 2012. Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini, Vakufska direkcija Sarajevo, Medžlis Islamske zajednice Tuzla; str. 149