Matija Leonhart: razlika između inačica
Bot: Automatski unos stranica |
m bnz |
||
| Redak 1: | Redak 1: | ||
Matija Leonhart''' (u spisima: ''Matthias Leonhart'', također ''Lenhort'', ''Lenhart'', ''Lenhord'', ''Lenhard'' i ''Lenard'') ([[Beč]], ? - [[Zagreb]], [[12. lipnja]] [[1762.]]), [[Zagreb|zagrebački]] graditelj. | |||
Od 1730. godine živi u Zagrebu, gdje djeluje kao na istaknuti domaći graditelj sredine 18. stoljeća. Po struci je bio zidarski majstor, ali je radio i projekte, obnove i statičke procjene. U Zagrebu je projektirao isusovački ljetnikovac blizu crkve sv. Franje Ksavera (1736.-37., Naumovac 12), [[Palača Magdalenić-Drašković u Zagrebu|palaču Magdalenić-Drašković]] u Demetrovoj 7, kao i [[Palača Bužan u Zagrebu|palaču Bužan]] u Opatičkoj 8 (obje 1754.). Palača Bužan bila bi njegovo najznačajnije djelo; trokrilno zdanje s unutrašnjim dvorištem s arkadama, imala je naročito bogato, kameno klesano stubište sa skulpturama. | Od 1730. godine živi u Zagrebu, gdje djeluje kao na istaknuti domaći graditelj sredine 18. stoljeća. Po struci je bio zidarski majstor, ali je radio i projekte, obnove i statičke procjene. U Zagrebu je projektirao isusovački ljetnikovac blizu crkve sv. Franje Ksavera (1736.-37., Naumovac 12), [[Palača Magdalenić-Drašković u Zagrebu|palaču Magdalenić-Drašković]] u Demetrovoj 7, kao i [[Palača Bužan u Zagrebu|palaču Bužan]] u Opatičkoj 8 (obje 1754.). Palača Bužan bila bi njegovo najznačajnije djelo; trokrilno zdanje s unutrašnjim dvorištem s arkadama, imala je naročito bogato, kameno klesano stubište sa skulpturama. | ||
Posljednja izmjena od 23. ožujak 2022. u 14:34
Matija Leonhart (u spisima: Matthias Leonhart, također Lenhort, Lenhart, Lenhord, Lenhard i Lenard) (Beč, ? - Zagreb, 12. lipnja 1762.), zagrebački graditelj.
Od 1730. godine živi u Zagrebu, gdje djeluje kao na istaknuti domaći graditelj sredine 18. stoljeća. Po struci je bio zidarski majstor, ali je radio i projekte, obnove i statičke procjene. U Zagrebu je projektirao isusovački ljetnikovac blizu crkve sv. Franje Ksavera (1736.-37., Naumovac 12), palaču Magdalenić-Drašković u Demetrovoj 7, kao i palaču Bužan u Opatičkoj 8 (obje 1754.). Palača Bužan bila bi njegovo najznačajnije djelo; trokrilno zdanje s unutrašnjim dvorištem s arkadama, imala je naročito bogato, kameno klesano stubište sa skulpturama. U Marija Gorici sagradio je crkvu i toranj (1753.-1758.) uz franjevački samostan, a radio je i manje adaptacije u samostanu sv. Leonarda u Kotarima kraj Samobora. Njegova arhitektura ima obilježja razvijenog baroknog stila.
Bio je društveno angažiran kao gradski zastupnik i upravitelj gradske ubožnice. Godine 1741. osnovao je graditeljski ceh, kojemu su bili članovi lokalni zidari, klesari i tesari.
Literatura
- Lelja Dobronić: Zagrebački graditelji i građevinski ceh u XVIII. stoljeću, Iz starog i novog Zagreba, V, Zagreb, 1974.
- Đurđica Cvitanović: Zagrebački graditelji grade u Marija Gorici, Iz starog i novog Zagreba, VI, Zagreb, 1984.