Martinčeva kula: razlika između inačica

Posljednja izmjena od 23. ožujak 2022. u 14:06

Martinčeva kula (kula Ante Martinca)^[1] je fortifikacijski objekt u Vrgorcu, Hrvatska. Pripada nizu dobro očuvanih materijalnih ostataka osmanske kulturne baštine u gradu, prije svega kulâ.^[2] U gradu je danas više turskih kula znane pod imenima Avala, Kapetanovića kula (Dizdarevićeva kula), Fratarska kula (Cukarinovićeva kula), Pakerova kula, Elezova kula, Raosova kula, Muminova kula, Martinčeva kula, kula u naselju podno Gradine. Kao malo gdje na jugu Hrvatske, naglašene su u naselju i brojem i po položaju. Namjena im je bila stambena i obrambena. Služila su kao sigurno prenoćište.^[3] Stanari su bili feudalci, turski begovi, pa mletački namještenici, serdari i kapetani. Građena je od nepravilna kamena povezana s crvenicom i vapnom. Prozori su mali i najviše s južne strane jer je najpogodnija za stanovanje. Vrata su lukom presvođena i s kamenim okvirima, a među njima puškarnice. Nastala za vrijeme turske vladavine u 16.-17. stoljeću. Stil gradnje je turski. U 18. stoljeću u kulu je uzidan rijedak rimski nalaz. To je kameni žrtvenik posvećen Jupiteru.^[1]

U nalazi se u staroj gradskoj jezgri. ^[4]

Izvori

↑ ^1,0 ^1,1 TZ Vrgorac O Vrgorcu (pristupljeno 8. ožujka 2018.)
↑ Facebook - Vrgorac nekad 11. lipnja 2015. (pristupljeno 8. ožujka 2018.)
↑ Ethno Dalmatia Regija Vrgoračka krajina (pristupljeno 21. siječnja 2018.)
↑ TZ Vrgorac Spomenici kulture (pristupljeno 8. ožujka 2018.)

Vanjske poveznice

TZ Vrgorac
Turistička zajednica Splitsko-dalmatinske županije Vrgorac - Kapetanovića kula

[O_Vrgorcu-1] 1,0 ^1,1 TZ Vrgorac O Vrgorcu (pristupljeno 8. ožujka 2018.)

[Facebook-2] Facebook - Vrgorac nekad 11. lipnja 2015. (pristupljeno 8. ožujka 2018.)

[3] Ethno Dalmatia Regija Vrgoračka krajina (pristupljeno 21. siječnja 2018.)

[4] TZ Vrgorac Spomenici kulture (pristupljeno 8. ožujka 2018.)

[1]

[2]

[3]

[4]

Inačica od 31. listopad 2021. u 06:57 vidi izvor WikiSysop (razgovor \| doprinosi) AA_Korisnik, Botovi, Birokrati, Administratori sučelja, Otajnici, Administratori 568.127 edits Bot: Automatski unos stranica		Posljednja izmjena od 23. ožujak 2022. u 14:06 vidi izvor WikiSysop (razgovor \| doprinosi) AA_Korisnik, Botovi, Birokrati, Administratori sučelja, Otajnici, Administratori 568.127 edits m bnz
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Martinčeva kula'''-->'''~~Martinčeva kula''' (kula Ante Martinca)<ref name="O Vrgorcu">[https://www.tzvrgorac.hr/ovrgorcu/povijest.html TZ Vrgorac] O Vrgorcu (pristupljeno 8. ožujka 2018.)</ref> je [[Dodatak:Popis hrvatskih dvoraca i utvrda\|fortifikacijski objekt]] u [[Vrgorac\|Vrgorcu]], Hrvatska. Pripada nizu dobro očuvanih materijalnih ostataka osmanske kulturne baštine u gradu, prije svega kulâ.<ref name="Facebook">[https://www.facebook.com/Vrgoracnekad/posts/910495822326828:0 Facebook - Vrgorac nekad] 11. lipnja 2015. (pristupljeno 8. ožujka 2018.)</ref>		Martinčeva kula''' (kula Ante Martinca)<ref name="O Vrgorcu">[https://www.tzvrgorac.hr/ovrgorcu/povijest.html TZ Vrgorac] O Vrgorcu (pristupljeno 8. ožujka 2018.)</ref> je [[Dodatak:Popis hrvatskih dvoraca i utvrda\|fortifikacijski objekt]] u [[Vrgorac\|Vrgorcu]], Hrvatska. Pripada nizu dobro očuvanih materijalnih ostataka osmanske kulturne baštine u gradu, prije svega kulâ.<ref name="Facebook">[https://www.facebook.com/Vrgoracnekad/posts/910495822326828:0 Facebook - Vrgorac nekad] 11. lipnja 2015. (pristupljeno 8. ožujka 2018.)</ref>
	U gradu je danas više turskih kula znane pod imenima [[Avala (kula u Vrgorcu)\|Avala]], [[Kapetanovića kula]] ([[Dizdarevićeva kula]]), [[Fratarska kula]] ([[Cukarinovićeva kula]]), [[Pakerova kula]], [[Elezova kula]], [[Raosova kula]], [[Muminova kula]], Martinčeva kula, kula u naselju podno Gradine. Kao malo gdje na jugu Hrvatske, naglašene su u naselju i brojem i po položaju. Namjena im je bila stambena i obrambena. Služila su kao sigurno prenoćište.<ref>[http://www.ethnodalmatia.com/hr/destinacije/centralna-dalmacija/item/regija-vrgoracka-krajina Ethno Dalmatia] Regija Vrgoračka krajina (pristupljeno 21. siječnja 2018.)</ref> Stanari su bili feudalci, turski begovi, pa mletački namještenici, serdari i kapetani. Građena je od nepravilna kamena povezana s [[crvenica\|crvenicom]] i [[vapno]]m. Prozori su mali i najviše s južne strane jer je najpogodnija za stanovanje. Vrata su lukom presvođena i s kamenim okvirima, a među njima puškarnice. Nastala za vrijeme turske vladavine u 16.-17. stoljeću. Stil gradnje je turski. U 18. stoljeću u kulu je uzidan rijedak rimski nalaz. To je kameni [[žrtvenik]] posvećen [[Jupiter]]u.<ref name="O Vrgorcu"/>		U gradu je danas više turskih kula znane pod imenima [[Avala (kula u Vrgorcu)\|Avala]], [[Kapetanovića kula]] ([[Dizdarevićeva kula]]), [[Fratarska kula]] ([[Cukarinovićeva kula]]), [[Pakerova kula]], [[Elezova kula]], [[Raosova kula]], [[Muminova kula]], Martinčeva kula, kula u naselju podno Gradine. Kao malo gdje na jugu Hrvatske, naglašene su u naselju i brojem i po položaju. Namjena im je bila stambena i obrambena. Služila su kao sigurno prenoćište.<ref>[http://www.ethnodalmatia.com/hr/destinacije/centralna-dalmacija/item/regija-vrgoracka-krajina Ethno Dalmatia] Regija Vrgoračka krajina (pristupljeno 21. siječnja 2018.)</ref> Stanari su bili feudalci, turski begovi, pa mletački namještenici, serdari i kapetani. Građena je od nepravilna kamena povezana s [[crvenica\|crvenicom]] i [[vapno]]m. Prozori su mali i najviše s južne strane jer je najpogodnija za stanovanje. Vrata su lukom presvođena i s kamenim okvirima, a među njima puškarnice. Nastala za vrijeme turske vladavine u 16.-17. stoljeću. Stil gradnje je turski. U 18. stoljeću u kulu je uzidan rijedak rimski nalaz. To je kameni [[žrtvenik]] posvećen [[Jupiter]]u.<ref name="O Vrgorcu"/>