Manikion jezik: razlika između inačica
Bot: Automatski unos stranica |
m bnz |
||
| Redak 1: | Redak 1: | ||
Manikion jezik''' (mantion, sougb, sogh; ISO 639-3: [http://www.sil.org/iso639-3/documentation.asp?id=mnx mnx]), jedan od tri [[papuanski jezici|papuanska]] jezika porodice [[East Bird's Head jezici|East Bird's Head]], kojeg u nekih 50 sela južno od [[Manokwari]]ja na jugoistoku poluotoka [[Vogelkop]] govori oko 12,000 ljudi (1987 SIL)<ref>[http://www.ethnologue.com/show_language.asp?code=mnx Ethnologue (16th)]</ref>. | |||
Nazivi Manikion i mantion nadjenuli su obalni naseljenici domorodačkoj populaciji koja se služi ovim jezikom (Cowan, 1953)<ref>http://www.papuaweb.org/bib/hays/loc/MANIKION.pdf Manikion</ref>, a ima 4 dijalekta. Po nekim autorima sjeverni je (manikion) i južni (mantion). | Nazivi Manikion i mantion nadjenuli su obalni naseljenici domorodačkoj populaciji koja se služi ovim jezikom (Cowan, 1953)<ref>http://www.papuaweb.org/bib/hays/loc/MANIKION.pdf Manikion</ref>, a ima 4 dijalekta. Po nekim autorima sjeverni je (manikion) i južni (mantion). | ||
Posljednja izmjena od 23. ožujak 2022. u 12:41
Manikion jezik (mantion, sougb, sogh; ISO 639-3: mnx), jedan od tri papuanska jezika porodice East Bird's Head, kojeg u nekih 50 sela južno od Manokwarija na jugoistoku poluotoka Vogelkop govori oko 12,000 ljudi (1987 SIL)[1].
Nazivi Manikion i mantion nadjenuli su obalni naseljenici domorodačkoj populaciji koja se služi ovim jezikom (Cowan, 1953)[2], a ima 4 dijalekta. Po nekim autorima sjeverni je (manikion) i južni (mantion).
Sela (Voorhoeve 1975): Hoktu, Ira, Siwi, Aromi, Kofo, Testega, Ugarameta, Tuhoko, Mioguda, Timoforo, Maruru, Mesi, Hukbya, Taigehi, Sibjo, Tisi, Tehubero, Kistaho, Tisebra, Menera, Horimes, Sesure, Aitagera, Fukeho, Trumen, Siego, Tsitseri, Horna, Terofu, Mainminha, Bohobin, Urma, Merina, Morin, Nuswamar, Irahima, Mayikus, Jagiro, Mosum, Masieta, Mombati, Mosmir, Sabira, Ambo, Mosbi, Aukunega, Pamaha, Saguemba, Tomsusiri, Sunggodes, Tomakatera, Kofo, Siskedobo, Hungku, Huwermata, Aisxerum, Aiwisa, Fanemato, Warmu, Marisiyin, Ugesba, Tyum, Arisum, Anyesita, Itehotma, Surerei, Dridaga.