Razlika između inačica stranice »Mane Rokvić«
(Bot: Automatski unos stranica) |
m (bnz) |
||
Redak 1: | Redak 1: | ||
Mane Rokvić''' ([[Bosanski Petrovac]], ? - [[Knin]], [[1944.]]), [[četnici|četnički]] vojvoda i suradnik okupatora u [[Drugi svjetski rat u Jugoslaviji|Drugom svjetskom ratu]]. | |||
Prije rata je radio u tvornici „Šipad“ iz [[Drvar]]a. Jedan je od vođa ustanka u Bosanskoj Krajini 1941. Sudjelovao je u prvoj borbi protiv ustaša [[26. srpnja]] [[1941.]] godine nadomak Drvara, i u zauzimanju tog grada [[27. srpnja]]. Predvodio je [[Pogrom u Krnjeuši 9. i 10. kolovoza 1941.|pogrom]] Hrvata u [[Krnjeuša|Krnjeuši]] [[9. kolovoza|9.]] i [[10. kolovoza|10.]] kolovoza iste godine. Bio je zapovjednik puka „Kralj Aleksandar Prvi“, u jesen 1941., jednog od šest pukova od kojih će krajem listopada nastati [[Dinarska četnička divizija]]. | Prije rata je radio u tvornici „Šipad“ iz [[Drvar]]a. Jedan je od vođa ustanka u Bosanskoj Krajini 1941. Sudjelovao je u prvoj borbi protiv ustaša [[26. srpnja]] [[1941.]] godine nadomak Drvara, i u zauzimanju tog grada [[27. srpnja]]. Predvodio je [[Pogrom u Krnjeuši 9. i 10. kolovoza 1941.|pogrom]] Hrvata u [[Krnjeuša|Krnjeuši]] [[9. kolovoza|9.]] i [[10. kolovoza|10.]] kolovoza iste godine. Bio je zapovjednik puka „Kralj Aleksandar Prvi“, u jesen 1941., jednog od šest pukova od kojih će krajem listopada nastati [[Dinarska četnička divizija]]. |
Trenutačna izmjena od 12:38, 23. ožujka 2022.
Mane Rokvić (Bosanski Petrovac, ? - Knin, 1944.), četnički vojvoda i suradnik okupatora u Drugom svjetskom ratu.
Prije rata je radio u tvornici „Šipad“ iz Drvara. Jedan je od vođa ustanka u Bosanskoj Krajini 1941. Sudjelovao je u prvoj borbi protiv ustaša 26. srpnja 1941. godine nadomak Drvara, i u zauzimanju tog grada 27. srpnja. Predvodio je pogrom Hrvata u Krnjeuši 9. i 10. kolovoza iste godine. Bio je zapovjednik puka „Kralj Aleksandar Prvi“, u jesen 1941., jednog od šest pukova od kojih će krajem listopada nastati Dinarska četnička divizija.
Mane Rokvić i Stevo Radenović su 16. svibnja utvrdili »da je stanje neodrživo« i »da je jedini spas u potpunoj suradnji četnika s hrvatskim vlastima«.[1] Rokvić je u ime četnika ponudio ustašama suradnju u borbi protiv partizana 17. svibnja 1942. godine, da bi mjesec dana kasnije sklopili dogovor (18. svibnja).[2] Pavelićev ministar Mladen Lorković 26. svibnja 1942. godine depešom obavještava »vrhovničtvo« velike župe Bribir i Sidraga:
Isplata je izvršena početkom lipnja. O tome dr. Sinčić obavještava Pavelića: "Jučer sam trima glavnim vođama četnika koji su u borbi protiv partizana, Momčilu Đujiću, Branku Bogunoviću i Mani Rokviću dao svakome po 100.000 kuna radi organiziranja borbe protiv partizana i pomoći njihovim suborcima."[4] Veliki župan David Sinčić je 17. lipnja 1942. godine iz Knina poslao nadređenima brzojav: „Postignuta suradnja s četničkim vođama Bogunović, Đujić, Rokvić, Rađenović. Četnici po dogovoru sa mnom i dobivenim uputstvima idu prema Glamoču sastati se sa četnicima Drenovića i domobranima gdje odrediti plan daljnjih zajedničkih akcija.“[5]
Rokvić je predvodio pokolj Hrvata u poljičkom selu Gata 1. listopada 1942.
Nijemci u izvješću iz 1943. navode četničke vođe s kojima se uspješno odvija suradnja, a na prvom mjestu Manu Rokvića:
U izvješću Mladena Žujovića generalu Mihailoviću od 6. kolovoza 1943. stoji iduće:
Mane Rokvić je ubijen krajem 1944. godine.
Izvori
- ↑ NOB u Dalmaciji, 2, 291.
- ↑ NOB u Dalmaciji 1941-1945, knjiga 2, str. 991-994
- ↑ AVII, H-P-426; u protokolu Ministarstva vanjskih poslova NDH isprava je zavedena pod brojem VT/57/42.
- ↑ AVII, 195,12/6—1
- ↑ NDH četnicima davala oružje i mirovine
- ↑ Izvješće Komande 15. brdskog armijskog korpusa od 19. studenog 1943. Štabu 2. oklopne armije o suradnji četnika s njemačkim postrojbama u Dalmaciji i zapadnoj Bosni
- ↑ http://www.znaci.net/00001/11_45.htm