Luka Vukojević: razlika između inačica

Posljednja izmjena od 23. ožujak 2022. u 11:17

Luka Vukojević (Šipovača, Ljubuški 7. listopada 1955. – 24. lipnja 2011.), hrvatski je jezikoslovac i kroatist.

Rodio se je 7. listopada 1955. u Šipovači, u ljubuškoj općini. Ondje je pohađao osnovnu školu. U Osijeku je radio na Pedagoškome fakultetu od 1980. do 1987. godine. Ondje je magistrirao 1985. godine na temi Lingvometodički pristup nezavisnosloženoj rečenici. Potom je otišao raditi u Francusku, u Toulouse, gdje je radio na tamošnjem sveučilištu kao lektor hrvatskoga jezika od 1987. do 1991. godine. Nakon toga se je vratio u Hrvatsku, gdje je od 1991. godine do umirovljenja radio na Institutu za hrvatski jezik i jezikoslovlje. Doktorirao na 2005. temom Izražavanje posljedičnih odnosa u hrvatskome standardnom jeziku. Na poslovima jezičnog normiranja surađivao je i sa Zavodom za norme te uvelike pridonio uređivanju nazivlja određenih struka i područja.

Napisao je brojne stručne članke iz područja standardologije i sintakse. Napisao je najveći dio najopsežnijega hrvatskog jezičnog priručnika - djela Hrvatski jezični savjetnik iz 1999. gdine. Jednim je od autora knjige Jezični savjeti iz 2010. godine.

Njegov veliki doprinos u Hrvatskome jezičnom savjetniku pridonio je tome da je jedan od najcitiranijih kroatista.

Izvori

Ljubuški Online Tomislav Dugandžić: Poznati Ljubušaci: Boras, Vukojević i Barbarić, 14. kolovoza 2011.
Jezik, časopis za kulturu hrvatskoga književnog jezika, Hrvatsko filološko društvo, br. 4., 121.-160., Zagreb, listopad 2011.
http://www.ihjj.hr/dokumenti/Brosura_NZZ.pdf

Inačica od 30. rujan 2021. u 02:15 vidi izvor WikiSysop (razgovor \| doprinosi) AA_Korisnik, Botovi, Birokrati, Administratori sučelja, Otajnici, Administratori 520.596 edits Bot: Automatski unos stranica		Posljednja izmjena od 23. ožujak 2022. u 11:17 vidi izvor WikiSysop (razgovor \| doprinosi) AA_Korisnik, Botovi, Birokrati, Administratori sučelja, Otajnici, Administratori 520.596 edits m bnz
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Luka Vukojević'''-->'''~~Luka Vukojević''' ([[Šipovača]], [[Ljubuški]] [[7. listopada]] [[1955.]] – [[24. lipnja]] [[2011.]]), hrvatski je [[jezikoslovac]] i [[kroatist]].		Luka Vukojević''' ([[Šipovača]], [[Ljubuški]] [[7. listopada]] [[1955.]] – [[24. lipnja]] [[2011.]]), hrvatski je [[jezikoslovac]] i [[kroatist]].

	Rodio se je 7. listopada 1955. u Šipovači, u ljubuškoj općini. Ondje je pohađao osnovnu školu. U Osijeku je radio na [[Pedagoški fakultet u Osijeku\|Pedagoškome fakultetu]] od 1980. do 1987. godine. Ondje je magistrirao 1985. godine na temi ''Lingvometodički pristup nezavisnosloženoj rečenici''. Potom je otišao raditi u Francusku, u Toulouse, gdje je radio na tamošnjem [[sveučilište u Toulouseu\|sveučilištu]] kao lektor hrvatskoga jezika od 1987. do 1991. godine. Nakon toga se je vratio u Hrvatsku, gdje je od 1991. godine do umirovljenja radio na [[Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje\|Institutu za hrvatski jezik i jezikoslovlje]]. Doktorirao na 2005. temom ''Izražavanje posljedičnih odnosa u hrvatskome standardnom jeziku''. Na poslovima jezičnog normiranja surađivao je i sa Zavodom za norme te uvelike pridonio uređivanju nazivlja određenih struka i područja.		Rodio se je 7. listopada 1955. u Šipovači, u ljubuškoj općini. Ondje je pohađao osnovnu školu. U Osijeku je radio na [[Pedagoški fakultet u Osijeku\|Pedagoškome fakultetu]] od 1980. do 1987. godine. Ondje je magistrirao 1985. godine na temi ''Lingvometodički pristup nezavisnosloženoj rečenici''. Potom je otišao raditi u Francusku, u Toulouse, gdje je radio na tamošnjem [[sveučilište u Toulouseu\|sveučilištu]] kao lektor hrvatskoga jezika od 1987. do 1991. godine. Nakon toga se je vratio u Hrvatsku, gdje je od 1991. godine do umirovljenja radio na [[Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje\|Institutu za hrvatski jezik i jezikoslovlje]]. Doktorirao na 2005. temom ''Izražavanje posljedičnih odnosa u hrvatskome standardnom jeziku''. Na poslovima jezičnog normiranja surađivao je i sa Zavodom za norme te uvelike pridonio uređivanju nazivlja određenih struka i područja.