Toggle menu
243,3 tis.
110
18
643,1 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.

Lolo jezici: razlika između inačica

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Bot: Automatski unos stranica
 
m bnz
 
Redak 1: Redak 1:
<!--'''Lolo jezici'''-->'''Lolo jezici''',  skupina od (57) [[lolo-burmanski jezici|lolo-burmanskih]] jezika, po najnovijim podacima (19), koji se govore na području Kine (sjeverni) i Kini, [[Tajland]]u, [[Burma|Burmi]], [[Laos]]u i [[Vijetnam]]u (južni). Obuhvaća i neklasificirane jezike laopang, lopi, nusu i zaozou, kao i neke yi jezike.
Lolo jezici''',  skupina od (57) [[lolo-burmanski jezici|lolo-burmanskih]] jezika, po najnovijim podacima (19), koji se govore na području Kine (sjeverni) i Kini, [[Tajland]]u, [[Burma|Burmi]], [[Laos]]u i [[Vijetnam]]u (južni). Obuhvaća i neklasificirane jezike laopang, lopi, nusu i zaozou, kao i neke yi jezike.


Prema novijoj klasifikaciji obuhvaća (19) [[loloski jezici|loloskih]] (loloish; 6 [[sjeverni lolo jezici|sjevernih]], 10 [[južni lolo jezici|južnih]], 2 neklasificirana, [[Laopang jezik|laopang]] [lbg] i [[Lopi jezik|lopi]] [lov]; i jezik [[Ache jezik|ache]] [yif]<ref>[http://www.ethnologue.com/show_family.asp?subid=817-16 Ethnologue (16th)]</ref>
Prema novijoj klasifikaciji obuhvaća (19) [[loloski jezici|loloskih]] (loloish; 6 [[sjeverni lolo jezici|sjevernih]], 10 [[južni lolo jezici|južnih]], 2 neklasificirana, [[Laopang jezik|laopang]] [lbg] i [[Lopi jezik|lopi]] [lov]; i jezik [[Ache jezik|ache]] [yif]<ref>[http://www.ethnologue.com/show_family.asp?subid=817-16 Ethnologue (16th)]</ref>

Posljednja izmjena od 23. ožujak 2022. u 10:40

Lolo jezici, skupina od (57) lolo-burmanskih jezika, po najnovijim podacima (19), koji se govore na području Kine (sjeverni) i Kini, Tajlandu, Burmi, Laosu i Vijetnamu (južni). Obuhvaća i neklasificirane jezike laopang, lopi, nusu i zaozou, kao i neke yi jezike.

Prema novijoj klasifikaciji obuhvaća (19) loloskih (loloish; 6 sjevernih, 10 južnih, 2 neklasificirana, laopang [lbg] i lopi [lov]; i jezik ache [yif][1]

A Sjeverni (6)
Lisu (1): Lisu [lis] (China)
Yi (5)
Centralni Yi (1): Lolopo, Južni [ysp] (Kina)
Istočni Yi (2): Naluo [ylo] (Kina), Nasu [ywq] (Kina)
Laghuu [lgh] (Vijetnam)
Mantsi [nty] (Vijetnam)
B Južni (10)
Akha (5)
Hani (3)
Bi-Ka (1): Enu [enu] (Kina)
Sansu [sca] (Burma); u očekivanju da se povuće iz upotrebe; identičan s hlersu [hle]
Sila [slt] (Laos)
Mahei [mja] (Kina); povučen.
Phana’ [phq] (Laos)
Phunoi (4): Côông [cnc] (Vijetnam), Mpi [mpz] (Tajland), Phunoi [pho] (Laos), Pyen [pyy] (Burma)
Ugong [ugo] (Tajland)
Neklasificirani (2): Laopang [lbg] (Burma), Lopi [lov] (Burma)
Ache [yif] (Kina)

Prema Starijoj klasifikaciji predstavnici su bili:

a) sjeverni (27) Kina, Vijetnam:
a1. lisu (2): lisu, lipo;
a2. yi (24): laghuu, mantsi, yi (22 jezika: centralni yi, dayao yi, miqie yi, južni lolopho yi, naluo yi, wumeng yi, wuding-luquan yi, wusa yi, sichuan yi, južni yi, awu yi, axi yi, azhe yi, sani yi, eshan-xinping yi, yuanjiang-mojiang yi, xishan lalu yi, istočni lalu yi, zapadni lalu yi, zapadni yi, guizhou yi, jugoistočni lolo yi;
a3. Samei: samei.
b) južni (19) Kina, Laos, Burma, Vijetnam, Tajland:
b1. akha (11): akha, biyo, hani, honi, kaduo, lahu, lahu shi, mahei, phana', sansu, sila;
b2. phunoi (5): bisu, côông, mpi, phunoi, pyen;
Buyuan Jinuo [jiy],
Youle Jinuo [jiu],
Ugong [ugo].
c) neklasificirani (4) Burma, Kina: laopang, lopi, nusu, zaozou.
d) ache yi [yif],
e) poluo yi [yip].
f) limi yi [ylm],
g) mili yi [ymh],
h) muji yi [ymj],
i) pula yi [ypl],
j) puwa yi [ypw][2].

Izvori

Vanjske poveznice