Ljudevit Kuzmić: razlika između inačica

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Bot: Automatski unos stranica
 
m bnz
 
Redak 1: Redak 1:
<!--'''Ljudevit Kuzmić'''-->'''Ljudevit Kuzmić''' ([[Sombor]], [[1852.]] - [[1893.]]) je bio [[Bačka|bački]] [[Hrvati u Vojvodini|hrvatski]] [[prosvjeta|prosvjetni]] radnik. Rodom je bio [[Bunjevci|bunjevački Hrvat]].
Ljudevit Kuzmić''' ([[Sombor]], [[1852.]] - [[1893.]]) je bio [[Bačka|bački]] [[Hrvati u Vojvodini|hrvatski]] [[prosvjeta|prosvjetni]] radnik. Rodom je bio [[Bunjevci|bunjevački Hrvat]].


Školovao se za posao učitelja. Učiteljsku školu je pohađao u Ugarskoj, u [[Pečuh]]u koju je završio [[1872.]]. Radio je u [[Sombor]]u.
Školovao se za posao učitelja. Učiteljsku školu je pohađao u Ugarskoj, u [[Pečuh]]u koju je završio [[1872.]]. Radio je u [[Sombor]]u.

Posljednja izmjena od 23. ožujak 2022. u 10:24

Ljudevit Kuzmić (Sombor, 1852. - 1893.) je bio bački hrvatski prosvjetni radnik. Rodom je bio bunjevački Hrvat.

Školovao se za posao učitelja. Učiteljsku školu je pohađao u Ugarskoj, u Pečuhu koju je završio 1872.. Radio je u Somboru.

Napisao je Bunjevačko-šokački kalendar sa slikami za prostu godinu 1882., a po nekima i za 1883. godinu. Poslije neko vrijeme glavnim urednikom i korektorom Nevena. Pisao je o temama svilarstva, pčelarstva, voćarstva i ratarstva. Kad je list Neven preselio iz Sombora u Suboticu, ostavio se tog radnog mjesta, iscrpljen dugom bolešću. Bio je jednim od značajnih za nacionalni preporod Hrvata u somborskom kraju, čijim se radom spriječila ondašnja rastuća mađarizacija. Svojim je primjerom stao protiv toga, uvijek ističući svoje podrijetlo. Pomagao je preporoditeljima Miji Mandiću, a djela su mu pomogla preporoditeljskim zamislima Ivana Antunovića i drugova.

Izvori