Razlika između inačica stranice »Lekcija o drskosti«
(Bot: Automatski unos stranica) |
m (bnz) |
||
Redak 1: | Redak 1: | ||
Lekcija o drskosti''' je knjiga lirskih eseja, autorice [[Stanka Gjurić|Stanke Gjurić]], objavljenja u izdavačkoj kući [[Ceres (nakladnik)|Naklada Ceres]], [[2000.]] godine.<ref name="kgz">[http://katalog.kgz.hr/pagesResults/bibliografskiZapis.aspx?¤tPage=1&searchById=1&sort=0&fid0=4&fv0=Ceres&spid0=1&spv0=&selectedId=11000951 "Lekcija o drskosti" u katalogu Nacionalne i sveučilišne knjižnice, ''katalog.kgz.hr''], {{ISBN|953610850X}}</ref> | |||
== Sadržaj == | == Sadržaj == |
Trenutačna izmjena od 07:29, 23. ožujka 2022.
Lekcija o drskosti je knjiga lirskih eseja, autorice Stanke Gjurić, objavljenja u izdavačkoj kući Naklada Ceres, 2000. godine.[1]
Sadržaj
U Stankinoj se knjizi primjećuje zaprepašćujuća jasnost i promišljenost uočljiva već u činjenici da svaki naslov teksta u potpunosti odgovara njegovu sadržaju. Barem tri teksta se bave odnosom djeteta i roditelja. Jedan je taj aksiološki ili vrijednosni element: kad će dijete moći prekršiti roditeljske zabrane, drugi je u vezi spolnosti, seksualnosti. Tema ranog javljanja spolnosti u djevojčice koja je, među ostalim, obrađena u ovoj knjizi, mogla bi se razviti u samostalno djelo. To bi bilo važno tim više što se u takvoj tematici još nije okušala niti jedna naša književnica. Gospodična Stanka se usudila čak dotaknuti i stvari koje su "fuj fuj", on je praktički tu jedan mali fenomenološki esej. Dakle činjenica jest da se književnost time uvijek bavila. Esej o jednoj haljini, esej o jednom piću, esej o cigari, esej o kočiji, esej o automobilu. Sam po sebi, je li, kao takav mogao bi biti dio nekog velikog romana, kao što nije. Postoje i pisci te vrste koji će se sa svojim kozerijama svojim opažanjima unositi u prozno tkivo ne bi li podigli vrijednost svojim zapažanjima. To su čista zapažanja sama po sebi. Ona tu govori i o moralističkim temama, kao što su zagrebački kafići 'Čarli', kao što su rijeke navijača na ulicama, dakle bavi se i nogometom. O tome bi se dalo razgovarati, tko su ljepše, Dalmatinke ili Međimurke. Ona na vrlo vješt način progovara, i sa zapažanjem koju malo kad možemo naći u bilo kojoj od naših kritičko esejističkih knjiga.