Toggle menu
309,3 tis.
61
18
533,2 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.

Lačničići: razlika između inačica

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Bot: Automatski unos stranica
 
m bnz
 
Redak 1: Redak 1:
<!--'''Lačničići'''-->'''Lačničići''' ili '''Lasničići''' (''Lacnicith'', ''Lasincich'', ''Lasnitichi'', ''Lasnicit'', ''Lasnizith'', ''Laznichig'', ''Lisnicig'', ''Lisnicik''), [[hrvatsko plemstvo|hrvatski plemićki rod]]; prema tradiciji, jedno od [[Plemstvo dvanaest plemena Kraljevine Hrvatske|dvanaest hrvatskih plemena]] zabilježenih u ''[[Pacta conventa|Pacti conventi]]'', gdje se spominje njihov tobožnji župan ''Obrad'', koji je zajedno s predstavnicima ostalih hrvatskih rodova sklopio sporazum s ugarskim kraljem [[Koloman]]om [[1102.]] godine.<ref>[https://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=35509 Lasničići - Hrvatska enciklopedija]</ref> Pripadali su nižem plemstvu, a prvotno su naseljavali prostor [[Luka (župa)|Lučke]] i [[Sidraga|Sidraške županije]].
Lačničići''' ili '''Lasničići''' (''Lacnicith'', ''Lasincich'', ''Lasnitichi'', ''Lasnicit'', ''Lasnizith'', ''Laznichig'', ''Lisnicig'', ''Lisnicik''), [[hrvatsko plemstvo|hrvatski plemićki rod]]; prema tradiciji, jedno od [[Plemstvo dvanaest plemena Kraljevine Hrvatske|dvanaest hrvatskih plemena]] zabilježenih u ''[[Pacta conventa|Pacti conventi]]'', gdje se spominje njihov tobožnji župan ''Obrad'', koji je zajedno s predstavnicima ostalih hrvatskih rodova sklopio sporazum s ugarskim kraljem [[Koloman]]om [[1102.]] godine.<ref>[https://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=35509 Lasničići - Hrvatska enciklopedija]</ref> Pripadali su nižem plemstvu, a prvotno su naseljavali prostor [[Luka (župa)|Lučke]] i [[Sidraga|Sidraške županije]].


Prvi put su pouzdano zabilježeni [[1207.]] godine kao svjedoci u ispravama o darovanju crkve sv. Petra u Bubnjanima [[Samostan sv. Kuzme i Damjana|samostanu sv. Kuzme i Damjana]] kraj [[Biograd]]a. Početkom [[14. stoljeće|14. stoljeća]] dio se plemena preselio u [[Gacka|Gacku]] gdje su došli u posjed zemlje između [[Otočac|Otočca]] i [[Doljani (Otočac)|Doljana]]. Međutim, njihov je posjed [[1316.]] godine darovao kralj [[Karlo I. Robert|Karlo I. Anžuvinac]] (1301.-1342.) krčkom knezu [[Dujam II. Krčki (Frankopan)|Dujmu II.]] († 1317.) te im se tamo gubi trag. U drugoj polovici 14. stoljeća bilježe se pripadnici roda u Bičini i u [[Gornje Raštane|Raštanima]] kraj [[Zadar|Zadra]], gdje se spominju u izvorima do [[1431.]], odnosno [[1448.]] godine, što je ujedno njihov posljednji spomen u izvorima.<ref>[https://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=6995 Lasničići - Hrvatski biografski leksikon]</ref>
Prvi put su pouzdano zabilježeni [[1207.]] godine kao svjedoci u ispravama o darovanju crkve sv. Petra u Bubnjanima [[Samostan sv. Kuzme i Damjana|samostanu sv. Kuzme i Damjana]] kraj [[Biograd]]a. Početkom [[14. stoljeće|14. stoljeća]] dio se plemena preselio u [[Gacka|Gacku]] gdje su došli u posjed zemlje između [[Otočac|Otočca]] i [[Doljani (Otočac)|Doljana]]. Međutim, njihov je posjed [[1316.]] godine darovao kralj [[Karlo I. Robert|Karlo I. Anžuvinac]] (1301.-1342.) krčkom knezu [[Dujam II. Krčki (Frankopan)|Dujmu II.]] († 1317.) te im se tamo gubi trag. U drugoj polovici 14. stoljeća bilježe se pripadnici roda u Bičini i u [[Gornje Raštane|Raštanima]] kraj [[Zadar|Zadra]], gdje se spominju u izvorima do [[1431.]], odnosno [[1448.]] godine, što je ujedno njihov posljednji spomen u izvorima.<ref>[https://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=6995 Lasničići - Hrvatski biografski leksikon]</ref>

Posljednja izmjena od 23. ožujak 2022. u 07:20

Lačničići ili Lasničići (Lacnicith, Lasincich, Lasnitichi, Lasnicit, Lasnizith, Laznichig, Lisnicig, Lisnicik), hrvatski plemićki rod; prema tradiciji, jedno od dvanaest hrvatskih plemena zabilježenih u Pacti conventi, gdje se spominje njihov tobožnji župan Obrad, koji je zajedno s predstavnicima ostalih hrvatskih rodova sklopio sporazum s ugarskim kraljem Kolomanom 1102. godine.[1] Pripadali su nižem plemstvu, a prvotno su naseljavali prostor Lučke i Sidraške županije.

Prvi put su pouzdano zabilježeni 1207. godine kao svjedoci u ispravama o darovanju crkve sv. Petra u Bubnjanima samostanu sv. Kuzme i Damjana kraj Biograda. Početkom 14. stoljeća dio se plemena preselio u Gacku gdje su došli u posjed zemlje između Otočca i Doljana. Međutim, njihov je posjed 1316. godine darovao kralj Karlo I. Anžuvinac (1301.-1342.) krčkom knezu Dujmu II. († 1317.) te im se tamo gubi trag. U drugoj polovici 14. stoljeća bilježe se pripadnici roda u Bičini i u Raštanima kraj Zadra, gdje se spominju u izvorima do 1431., odnosno 1448. godine, što je ujedno njihov posljednji spomen u izvorima.[2]

Bilješke

Vanjske poveznice