Kulina jezik: razlika između inačica

Posljednja izmjena od 22. ožujak 2022. u 16:43

Kulina jezik (ISO 639-3: cul; corina, culina, kulína, kulyna, madihá, madija), jezik Kulina Indijanaca iz brazilske države Acre i Amazonas gdje ga govori 2.540 ljudi (2002 ISA) i 400 u Peruu (2002 Boyer)^[1], na gornjem toku rijeke Purus i Santa Rosa.

U Peruu Kulina zajednica ima vrlo malo kontakta s govornicima španjolskog. Ponekad ih posjete brazilski trgovci. Postoje dvije dvojezične škole s tri nastavnika. U Brazilu žive na rezervatima Terra Indígena Jaminawa/Elvira, Terra Indígena Kaxinawá, Terra Indígena Kulina do Igarapé i Kulina do Rio Envira. Kao Dení i Madi, Kulina su poluasimilirani. U najudaljenijim selima u džungli Kulina još uvijek govore svoj jezik kao prvi jezik, no portugalski je još uvijek dominantan u gradovima. Potencijalno je ugrožen jezik.

Izvori

↑ Ethnologue (16th)

Vanjske poveznice

[1] Ethnologue (16th)

[1]

Inačica od 27. rujan 2021. u 03:00 vidi izvor WikiSysop (razgovor \| doprinosi) AA_Korisnik, Botovi, Birokrati, Administratori sučelja, Otajnici, Administratori 522.896 edits Bot: Automatski unos stranica		Posljednja izmjena od 22. ožujak 2022. u 16:43 vidi izvor WikiSysop (razgovor \| doprinosi) AA_Korisnik, Botovi, Birokrati, Administratori sučelja, Otajnici, Administratori 522.896 edits m bnz
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Kulina jezik'''-->'''~~Kulina jezik''' (ISO 639-3: [http://www.sil.org/iso639-3/documentation.asp?id=cul cul]; corina, culina, kulína, kulyna, madihá, madija), jezik [[Culina\|Kulina]] Indijanaca iz brazilske države [[acre (federalna brazilska država)\|Acre]] i [[Amazonas (federalna brazilska država)\|Amazonas]] gdje ga govori 2.540 ljudi (2002 ISA) i 400 u [[Peru]]u (2002 Boyer)<ref>[http://www.ethnologue.com/show_language.asp?code=cul Ethnologue (16th)]</ref>, na gornjem toku rijeke [[Purus]] i Santa Rosa.		Kulina jezik''' (ISO 639-3: [http://www.sil.org/iso639-3/documentation.asp?id=cul cul]; corina, culina, kulína, kulyna, madihá, madija), jezik [[Culina\|Kulina]] Indijanaca iz brazilske države [[acre (federalna brazilska država)\|Acre]] i [[Amazonas (federalna brazilska država)\|Amazonas]] gdje ga govori 2.540 ljudi (2002 ISA) i 400 u [[Peru]]u (2002 Boyer)<ref>[http://www.ethnologue.com/show_language.asp?code=cul Ethnologue (16th)]</ref>, na gornjem toku rijeke [[Purus]] i Santa Rosa.

	U Peruu Kulina zajednica ima vrlo malo kontakta s govornicima [[španjolski\|španjolskog]]. Ponekad ih posjete brazilski trgovci. Postoje dvije dvojezične škole s tri nastavnika. U Brazilu žive na rezervatima Terra Indígena Jaminawa/Elvira, Terra Indígena Kaxinawá, Terra Indígena Kulina do Igarapé i Kulina do Rio Envira. Kao [[Dení]] i [[Madi]], Kulina su poluasimilirani. U najudaljenijim selima u džungli Kulina još uvijek govore svoj jezik kao prvi jezik, no portugalski je još uvijek dominantan u gradovima. Potencijalno je ugrožen jezik.		U Peruu Kulina zajednica ima vrlo malo kontakta s govornicima [[španjolski\|španjolskog]]. Ponekad ih posjete brazilski trgovci. Postoje dvije dvojezične škole s tri nastavnika. U Brazilu žive na rezervatima Terra Indígena Jaminawa/Elvira, Terra Indígena Kaxinawá, Terra Indígena Kulina do Igarapé i Kulina do Rio Envira. Kao [[Dení]] i [[Madi]], Kulina su poluasimilirani. U najudaljenijim selima u džungli Kulina još uvijek govore svoj jezik kao prvi jezik, no portugalski je još uvijek dominantan u gradovima. Potencijalno je ugrožen jezik.