Toggle menu
244 tis.
103
18
639,7 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.

Ktitor: razlika između inačica

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
m Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Commonscat(.*?)}} +)
m bnz
 
Redak 1: Redak 1:
<!--'''Ktitor'''-->'''Ktitor''' (grč. ''ktitor'': utemeljitelj, vlasnik), osoba koja je osnovala kakvu [[zadužbina|zadužbinu]]; zadužbinar (obično u [[Bizant|Bizantu]] i kod [[pravoslavlje|pravoslavnih]] [[Slaveni|Slavena]] ili osnivač odn. osoba koja izdržava [[manastir]] ili mu dade velik prilog; donator. Žena '''ktitorka''' (ili '''ktitorica'''). ''({{Kizvori|HER}})''
Ktitor''' (grč. ''ktitor'': utemeljitelj, vlasnik), osoba koja je osnovala kakvu [[zadužbina|zadužbinu]]; zadužbinar (obično u [[Bizant|Bizantu]] i kod [[pravoslavlje|pravoslavnih]] [[Slaveni|Slavena]] ili osnivač odn. osoba koja izdržava [[manastir]] ili mu dade velik prilog; donator. Žena '''ktitorka''' (ili '''ktitorica'''). ''({{Kizvori|HER}})''


Ktitor (obično [[feudalizam|feudalac]]) iz svojih je sredstava zidao crkvu i poklanjao joj sve predmete potrebne za bogosluženje, uzdržavao je manastir i branio ga u slučaju potrebe, postavljao starješinu manastira, upravljao njegovim prihodina i propisivao unutrašnji red. Portreti ktitora i njegove porodice naslikani su u crkvi, a njihova imena unošena su u [[diptih|diptihe]]. Oni su imali počasno mjesto za vrijeme [[liturgija|liturgije]] i pravo na grob u crkvi. Prava ktitora prenosila su se na njihove nasljednike. U novom vijeku (XVI-XVII st.), kad se više nisu gradili novi manastiri, naziva se ktitorom i onaj tko manastir uzdržava, popravi ili dariva. Tako se neki [[Rusi|ruski]], [[Vlasi|vlaški]] i [[Moldavci|moldavski]] knezovi zovu "novi ili vtori ktitori". ''({{Kizvori|ELZ}})''
Ktitor (obično [[feudalizam|feudalac]]) iz svojih je sredstava zidao crkvu i poklanjao joj sve predmete potrebne za bogosluženje, uzdržavao je manastir i branio ga u slučaju potrebe, postavljao starješinu manastira, upravljao njegovim prihodina i propisivao unutrašnji red. Portreti ktitora i njegove porodice naslikani su u crkvi, a njihova imena unošena su u [[diptih|diptihe]]. Oni su imali počasno mjesto za vrijeme [[liturgija|liturgije]] i pravo na grob u crkvi. Prava ktitora prenosila su se na njihove nasljednike. U novom vijeku (XVI-XVII st.), kad se više nisu gradili novi manastiri, naziva se ktitorom i onaj tko manastir uzdržava, popravi ili dariva. Tako se neki [[Rusi|ruski]], [[Vlasi|vlaški]] i [[Moldavci|moldavski]] knezovi zovu "novi ili vtori ktitori". ''({{Kizvori|ELZ}})''

Posljednja izmjena od 22. ožujak 2022. u 16:28

Ktitor (grč. ktitor: utemeljitelj, vlasnik), osoba koja je osnovala kakvu zadužbinu; zadužbinar (obično u Bizantu i kod pravoslavnih Slavena ili osnivač odn. osoba koja izdržava manastir ili mu dade velik prilog; donator. Žena ktitorka (ili ktitorica). (HER)

Ktitor (obično feudalac) iz svojih je sredstava zidao crkvu i poklanjao joj sve predmete potrebne za bogosluženje, uzdržavao je manastir i branio ga u slučaju potrebe, postavljao starješinu manastira, upravljao njegovim prihodina i propisivao unutrašnji red. Portreti ktitora i njegove porodice naslikani su u crkvi, a njihova imena unošena su u diptihe. Oni su imali počasno mjesto za vrijeme liturgije i pravo na grob u crkvi. Prava ktitora prenosila su se na njihove nasljednike. U novom vijeku (XVI-XVII st.), kad se više nisu gradili novi manastiri, naziva se ktitorom i onaj tko manastir uzdržava, popravi ili dariva. Tako se neki ruski, vlaški i moldavski knezovi zovu "novi ili vtori ktitori". (ELZ)