More actions
Bot: Automatski unos stranica |
m bnz |
||
Redak 1: | Redak 1: | ||
Krajobrazna arheologija''' se bavi time kako su ljudi u prošlosti gradili i služili se [[okoliš]]em oko njih. Krajobrazna arheologija je multidisciplinarna u pristupu proučavanju kulture. Njome se služe arheolozi pretpovijesnog, klasičnog i povijesnog. Ključna osobna koja ju razlikuje od ostalih arheoloških pristupa lokacijama je ta što je eksplicitni naglasak na lokacijin odnos između materijalne kulture, ljudskog mijenjanja zemljišta odnosno kulturne modifikacije krajobraza i prirodnog okoliša. Krajobraznu arheologiju ponekad se naziva arheologijom [[kulturni krajobraz|kulturnog krajobraza]]. Proučavanja ove discipline razvila su se do tog kako su krajobrazi rabljeni za stvaranje i pojačavanje [[društvena nejednakost|društvene nejednakosti]] i za objavljivanja [[društveni status|društvenog statusa]] široj zajednici. | |||
[[Krajobraz]] se općenito odnosi i na prirodne okoliše i na okoliše koje su izgradili ljudi.<ref name="Nicole">Branton, Nicole (2009) Landscape Approaches in Historical Archaeology: The Archaeology of Places. In International Handbook of Historic Archaeology, Majewski, Teresita and David Gaimster, eds. Springer: (eng.)</ref> [[Prirodni krajobraz]]i su oni krajobrazi koje ljudi nisu nikako mijenjali ni u kojem obliku.<ref name="Hood">Hood, Edward J. (1996) "Social Relations and the Cultural Landscape". In Landscape Archaeology:Reading and Interpreting the American Historical Landscape. Yamin, Rebecca and Karen Bescherer Metheny, eds. Knoxville:The University of Tennessee Press. (eng.)</ref> Kulturni krajobrazi, u drugu ruku, jesu okoliši koji su ljudi izmijenili barem nekako i u nekoj mjeri, uključujući privremene strukture i mjesta, kako što su mjesta kampiranja.<ref name="Wood">Spencer-Wood, Suzanne M. and Sherene Baugher. (2010) "Introduction to the Historical Archaeology of Powered Cultural Landscapes." International Journal of Historical Archaeology 14, str. 463-474. (eng.)</ref> Među arheologzima, pojam krajobraz može se odnositi na značenja promjena koje ljudi čine svojim okružjima.<ref name="Wood" /><ref name="garden" /> Kao takva, krajobrazna arheologija se često primjenjuje za proučavanje ljudske uporabe zemljišta tijekom dugih vremenskih razdoblja.<ref name="garden">Gleason, Kathryn L. (1994). "To Bound and to Cultivate: An Introduction to the Archaeology of Gardens and Fields. In The Archaeology of Garden and Field. Miller, Naomi F. and Kathryn L. Gleason, eds. Philadelphia:University of Pennsylvania Press (eng.)</ref><ref>Erika Martin Seibert. [http://www.nps.gov/nr/publications/guidance/NR_workshop_3-11-09/Archeol_and_landscapes_Erika.doc "Archaeology and Landscape"], pristupljeno 12. prosinca 2010. (eng.)</ref> | [[Krajobraz]] se općenito odnosi i na prirodne okoliše i na okoliše koje su izgradili ljudi.<ref name="Nicole">Branton, Nicole (2009) Landscape Approaches in Historical Archaeology: The Archaeology of Places. In International Handbook of Historic Archaeology, Majewski, Teresita and David Gaimster, eds. Springer: (eng.)</ref> [[Prirodni krajobraz]]i su oni krajobrazi koje ljudi nisu nikako mijenjali ni u kojem obliku.<ref name="Hood">Hood, Edward J. (1996) "Social Relations and the Cultural Landscape". In Landscape Archaeology:Reading and Interpreting the American Historical Landscape. Yamin, Rebecca and Karen Bescherer Metheny, eds. Knoxville:The University of Tennessee Press. (eng.)</ref> Kulturni krajobrazi, u drugu ruku, jesu okoliši koji su ljudi izmijenili barem nekako i u nekoj mjeri, uključujući privremene strukture i mjesta, kako što su mjesta kampiranja.<ref name="Wood">Spencer-Wood, Suzanne M. and Sherene Baugher. (2010) "Introduction to the Historical Archaeology of Powered Cultural Landscapes." International Journal of Historical Archaeology 14, str. 463-474. (eng.)</ref> Među arheologzima, pojam krajobraz može se odnositi na značenja promjena koje ljudi čine svojim okružjima.<ref name="Wood" /><ref name="garden" /> Kao takva, krajobrazna arheologija se često primjenjuje za proučavanje ljudske uporabe zemljišta tijekom dugih vremenskih razdoblja.<ref name="garden">Gleason, Kathryn L. (1994). "To Bound and to Cultivate: An Introduction to the Archaeology of Gardens and Fields. In The Archaeology of Garden and Field. Miller, Naomi F. and Kathryn L. Gleason, eds. Philadelphia:University of Pennsylvania Press (eng.)</ref><ref>Erika Martin Seibert. [http://www.nps.gov/nr/publications/guidance/NR_workshop_3-11-09/Archeol_and_landscapes_Erika.doc "Archaeology and Landscape"], pristupljeno 12. prosinca 2010. (eng.)</ref> |
Posljednja izmjena od 22. ožujak 2022. u 15:25
Krajobrazna arheologija se bavi time kako su ljudi u prošlosti gradili i služili se okolišem oko njih. Krajobrazna arheologija je multidisciplinarna u pristupu proučavanju kulture. Njome se služe arheolozi pretpovijesnog, klasičnog i povijesnog. Ključna osobna koja ju razlikuje od ostalih arheoloških pristupa lokacijama je ta što je eksplicitni naglasak na lokacijin odnos između materijalne kulture, ljudskog mijenjanja zemljišta odnosno kulturne modifikacije krajobraza i prirodnog okoliša. Krajobraznu arheologiju ponekad se naziva arheologijom kulturnog krajobraza. Proučavanja ove discipline razvila su se do tog kako su krajobrazi rabljeni za stvaranje i pojačavanje društvene nejednakosti i za objavljivanja društvenog statusa široj zajednici.
Krajobraz se općenito odnosi i na prirodne okoliše i na okoliše koje su izgradili ljudi.[1] Prirodni krajobrazi su oni krajobrazi koje ljudi nisu nikako mijenjali ni u kojem obliku.[2] Kulturni krajobrazi, u drugu ruku, jesu okoliši koji su ljudi izmijenili barem nekako i u nekoj mjeri, uključujući privremene strukture i mjesta, kako što su mjesta kampiranja.[3] Među arheologzima, pojam krajobraz može se odnositi na značenja promjena koje ljudi čine svojim okružjima.[3][4] Kao takva, krajobrazna arheologija se često primjenjuje za proučavanje ljudske uporabe zemljišta tijekom dugih vremenskih razdoblja.[4][5]
Slična je naseobinskoj arheologiji i ekološkoj arheologiji, ali krajobrazna pristupa lokacijama kao dinamičnim sudionicima u prošlom ponašanju, ne ograničavajući ih samo na mjesto koje pogađa ljudskog djelovanje niti na artefakt koje je pogođeno ljudskim djelovanjem.[1]
Izvori
- ↑ 1,0 1,1 Branton, Nicole (2009) Landscape Approaches in Historical Archaeology: The Archaeology of Places. In International Handbook of Historic Archaeology, Majewski, Teresita and David Gaimster, eds. Springer: (eng.)
- ↑ Hood, Edward J. (1996) "Social Relations and the Cultural Landscape". In Landscape Archaeology:Reading and Interpreting the American Historical Landscape. Yamin, Rebecca and Karen Bescherer Metheny, eds. Knoxville:The University of Tennessee Press. (eng.)
- ↑ 3,0 3,1 Spencer-Wood, Suzanne M. and Sherene Baugher. (2010) "Introduction to the Historical Archaeology of Powered Cultural Landscapes." International Journal of Historical Archaeology 14, str. 463-474. (eng.)
- ↑ 4,0 4,1 Gleason, Kathryn L. (1994). "To Bound and to Cultivate: An Introduction to the Archaeology of Gardens and Fields. In The Archaeology of Garden and Field. Miller, Naomi F. and Kathryn L. Gleason, eds. Philadelphia:University of Pennsylvania Press (eng.)
- ↑ Erika Martin Seibert. "Archaeology and Landscape", pristupljeno 12. prosinca 2010. (eng.)
Daljnja literatura
- Aston, M. & Rowley, T. 1974. Landscape Archaeology: an Introduction to Fieldwork Techniques on Post-Roman Landscapes. Newton Abbot.
- Chapman, H. 2006. Landscape archaeology and GIS. Stroud.
- Wagstaff, J.M. (ed.). 1987. Landscape and Culture: Geographical and Archaeological Perspectives. Oxford.
- Yamin, R. & Metheny, K.B. (eds). 1996. Landscape Archaeology: Reading and Interpreting the American Historical Landscape. Knoxville.