Razlika između inačica stranice »Kosovski komitet«

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Skoči na:orijentacija, traži
(Bot: Automatski unos stranica)
 
m (bnz)
 
Redak 1: Redak 1:
<!--'''Kosovski komitet'''-->'''Komitet narodne obrane Kosova''', poznatiji kao '''Kosovski komitet''', osnovan je [[1918.]] u cilju izdvajanja teritorija naseljenih [[Albanci]]ma ([[Kosova]], zapadne Makedonije i dijelova [[Sandžak]]a) iz novoformirane [[Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca|Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca]] i za njihovo pripajanje Albaniji.<ref name="Antonić">[http://www.ceeol.com/aspx/issuedetails.aspx?issueid=73e8a192-bda1-4f3f-b8cf-b0dfdf40f641&articleId=3d26c45f-4a66-4fed-8b20-afc37354a461 Goran Antonić, Kosovski komitet i Kraljevina SHS u svetlu jugoslovenskih izvora 1918–1920]</ref>  
Komitet narodne obrane Kosova''', poznatiji kao '''Kosovski komitet''', osnovan je [[1918.]] u cilju izdvajanja teritorija naseljenih [[Albanci]]ma ([[Kosova]], zapadne Makedonije i dijelova [[Sandžak]]a) iz novoformirane [[Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca|Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca]] i za njihovo pripajanje Albaniji.<ref name="Antonić">[http://www.ceeol.com/aspx/issuedetails.aspx?issueid=73e8a192-bda1-4f3f-b8cf-b0dfdf40f641&articleId=3d26c45f-4a66-4fed-8b20-afc37354a461 Goran Antonić, Kosovski komitet i Kraljevina SHS u svetlu jugoslovenskih izvora 1918–1920]</ref>  


Kosovski komitet je okupljao albanske kosovske prvake koji su se nakon 1918. nalazili u egzilu u Albaniji ([[Hasan Priština]], [[Bajram Curi]] i dr). Oni su kontaktirali s mnogim utjecajnim ličnostima u Europi. Bajram Curi je imao prepisku čak i sa [[Lenjin]]om. O njemu je pohvalno pisao hrvatski političar [[Stjepan Radić]], opisujući ga kao „neustrašivog branitelja albanske neovisnosti od svačije pohlepe“.<ref name="Imami">[http://www.rastko.rs/rastko/delo/11114 Petrit Imami, Srbi i Albanci kroz vekove]</ref>
Kosovski komitet je okupljao albanske kosovske prvake koji su se nakon 1918. nalazili u egzilu u Albaniji ([[Hasan Priština]], [[Bajram Curi]] i dr). Oni su kontaktirali s mnogim utjecajnim ličnostima u Europi. Bajram Curi je imao prepisku čak i sa [[Lenjin]]om. O njemu je pohvalno pisao hrvatski političar [[Stjepan Radić]], opisujući ga kao „neustrašivog branitelja albanske neovisnosti od svačije pohlepe“.<ref name="Imami">[http://www.rastko.rs/rastko/delo/11114 Petrit Imami, Srbi i Albanci kroz vekove]</ref>

Trenutačna izmjena od 13:59, 22. ožujka 2022.

Komitet narodne obrane Kosova, poznatiji kao Kosovski komitet, osnovan je 1918. u cilju izdvajanja teritorija naseljenih Albancima (Kosova, zapadne Makedonije i dijelova Sandžaka) iz novoformirane Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca i za njihovo pripajanje Albaniji.[1]

Kosovski komitet je okupljao albanske kosovske prvake koji su se nakon 1918. nalazili u egzilu u Albaniji (Hasan Priština, Bajram Curi i dr). Oni su kontaktirali s mnogim utjecajnim ličnostima u Europi. Bajram Curi je imao prepisku čak i sa Lenjinom. O njemu je pohvalno pisao hrvatski političar Stjepan Radić, opisujući ga kao „neustrašivog branitelja albanske neovisnosti od svačije pohlepe“.[2]

Komitet je primao značajnu pomoć u novcu i oružju od Talijana, a uspostavio je i suradnju sa crnogorskom emigracijom okupljenom oko kralja Nikole i Unutrašnjom makedonskom revolucionarnom organizacijom.[1] U siječnju 1920. godine su dva članak Komiteta postali ministri u Albaniji, a sredinom ljeta iste godine jedan od njihovih vođa, Bajram Curi, postaje ministar Vojske Albanije, što dovodi do velike zategnutosti srpsko-albanskih odnosa.[1]

Ideje Kosovskog komiteta imale su velikog utjecaja na kačake. U 1921. godini su učestali kačački napadi na suradnike jugoslavenske vlasti kao što su: kmetovi, panduri, predsjednici općina i drugi.[3] Krajem rujna 1924. godine srpska vojska je u velikoj akciji uz opsežnu upotrebu artiljerije razbila većinu kačačkih odreda i likvidirala njihove vođe.[4] Hasan Priština je 1924. u Društvu naroda u Ženevi govorio o teroru koji nad Albancima sprovodi beogradski režim.[2]

Izvori

Vidi još

Literatura

  • Petrit Imami, Srbi i Albanci kroz vekove, Samizdat B92, Beograd 1998.