Konspirologija: razlika između inačica
Bot: Automatski unos stranica |
m bnz |
||
| Redak 1: | Redak 1: | ||
Konspirologija''' je termin ruskog filozofa Aleksandra Dugina iz njegova djela ''Konspirologija. Znanost o zavjerama, tajnim društvima i okultnom ratu'' koji bi, prema Duginu, trebao označavati disciplinu koja bi s [[geopolitika|geopolitičkog]] stajališta te uz pomoć [[ezoterija|ezoterije]], nekatoličke [[eshatologija|eshatologije]], [[demonologija|demonologije]] i [[okultizam|okultizma]] (umjesto [[religiologija|religiologije]]) izučavala [[teorije urote]], [[tajna društva]] i njihove sukobe na geopolitičkoj razini. Pri tome Dugin ponajprije misli na sukob atlantizma (anglosaksonske geopolitike) i euroazijatstva (neosovjetizma), u kojem zastupa potonji stav. | |||
Zbog koketiranja s ezoterijskim i okultističkim učenjima umjesto oslanjanja na religiološku znanost te zbog geopolitičke obojenosti dio znanstvenika (američkih i europskih) odbacuje utemeljenost konspirologije. S druge strane, brojni ugledni ruski znanstvenici, poput Mihaila Naumoviča, a posebno oni bliski euroazijatskoj geopolitičkoj školi, prihvaćaju i upotrebljavaju navedeni termin. | Zbog koketiranja s ezoterijskim i okultističkim učenjima umjesto oslanjanja na religiološku znanost te zbog geopolitičke obojenosti dio znanstvenika (američkih i europskih) odbacuje utemeljenost konspirologije. S druge strane, brojni ugledni ruski znanstvenici, poput Mihaila Naumoviča, a posebno oni bliski euroazijatskoj geopolitičkoj školi, prihvaćaju i upotrebljavaju navedeni termin. | ||
Posljednja izmjena od 22. ožujak 2022. u 12:13
Konspirologija je termin ruskog filozofa Aleksandra Dugina iz njegova djela Konspirologija. Znanost o zavjerama, tajnim društvima i okultnom ratu koji bi, prema Duginu, trebao označavati disciplinu koja bi s geopolitičkog stajališta te uz pomoć ezoterije, nekatoličke eshatologije, demonologije i okultizma (umjesto religiologije) izučavala teorije urote, tajna društva i njihove sukobe na geopolitičkoj razini. Pri tome Dugin ponajprije misli na sukob atlantizma (anglosaksonske geopolitike) i euroazijatstva (neosovjetizma), u kojem zastupa potonji stav.
Zbog koketiranja s ezoterijskim i okultističkim učenjima umjesto oslanjanja na religiološku znanost te zbog geopolitičke obojenosti dio znanstvenika (američkih i europskih) odbacuje utemeljenost konspirologije. S druge strane, brojni ugledni ruski znanstvenici, poput Mihaila Naumoviča, a posebno oni bliski euroazijatskoj geopolitičkoj školi, prihvaćaju i upotrebljavaju navedeni termin.
Izvori[uredi]
- Gavran, Zdravko: Konspirologija i demonologija (I.) Portal hrvatskog kulturnog vijeća, 7. veljače 2020. Pristupljeno 15. travnja 2020.
- Kipp, Jacob W.: Aleksandr Dugin and the ideology of national revival: Geopolitics, Eurasianism and the conservative revolution European Security 11 (2002.), 91-125.
- Shnirelman, Victor: Alexander Dugin: Between Eschatology, Esotericism, and Conspiracy Theory u: Handbook of Conspiracy Theory and Contemporary Religion, 443-460.
Nedovršeni članak Konspirologija koji govori o ezoteriji treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima uređivanja Hrvatske internetske enciklopedije.