More actions
Bot: Automatski unos stranica |
m bnz |
||
| Redak 1: | Redak 1: | ||
Sabat''' ili '''[[Šabat]]''' je dan odmora u [[judaizam|judaizmu]], koji traje od zalaska sunca u [[petak]] do zalaska sunca u [[subota|subotu]]. | |||
Najraniji [[kršćanstvo|kršćani]], koji su prije toga bili [[Židovi]], su se držali [[Tora|Tore]] i obilježavali Šabat. Tijekom kasnijih stoljeća se obilježavanje Šabata subotom počelo prebacivati na [[nedjelja|nedjelju]], a o čemu prvi zapisi postoje već na početku 2. stoljeća, odnosno među kršćanskim zajednicima vjernika [[Gentiles|ne-židovskog]] podrijetla, a što je posebno bilo izraženo u [[Rim]]u i [[Aleksandrija|Aleksandriji]]. Godine 321. je, pak, rimski kršćanski car [[Konstantin Veliki]] proglasio dan Sunca (nedjelju) danom odmora u cijelom Carstvu, što je kršćanima bio dodatni poticaj da Šabat slave u nedjelju. Stav o nedjelji kao kršćanskom danu odmora su prihvatili [[Katolička crkva|Katolička]], [[pravoslavna crkva|pravoslavna]] i većina [[protestantizam|protestantskih]] crkava. | Najraniji [[kršćanstvo|kršćani]], koji su prije toga bili [[Židovi]], su se držali [[Tora|Tore]] i obilježavali Šabat. Tijekom kasnijih stoljeća se obilježavanje Šabata subotom počelo prebacivati na [[nedjelja|nedjelju]], a o čemu prvi zapisi postoje već na početku 2. stoljeća, odnosno među kršćanskim zajednicima vjernika [[Gentiles|ne-židovskog]] podrijetla, a što je posebno bilo izraženo u [[Rim]]u i [[Aleksandrija|Aleksandriji]]. Godine 321. je, pak, rimski kršćanski car [[Konstantin Veliki]] proglasio dan Sunca (nedjelju) danom odmora u cijelom Carstvu, što je kršćanima bio dodatni poticaj da Šabat slave u nedjelju. Stav o nedjelji kao kršćanskom danu odmora su prihvatili [[Katolička crkva|Katolička]], [[pravoslavna crkva|pravoslavna]] i većina [[protestantizam|protestantskih]] crkava. | ||
Posljednja izmjena od 22. ožujak 2022. u 08:41
Sabat ili Šabat je dan odmora u judaizmu, koji traje od zalaska sunca u petak do zalaska sunca u subotu.
Najraniji kršćani, koji su prije toga bili Židovi, su se držali Tore i obilježavali Šabat. Tijekom kasnijih stoljeća se obilježavanje Šabata subotom počelo prebacivati na nedjelju, a o čemu prvi zapisi postoje već na početku 2. stoljeća, odnosno među kršćanskim zajednicima vjernika ne-židovskog podrijetla, a što je posebno bilo izraženo u Rimu i Aleksandriji. Godine 321. je, pak, rimski kršćanski car Konstantin Veliki proglasio dan Sunca (nedjelju) danom odmora u cijelom Carstvu, što je kršćanima bio dodatni poticaj da Šabat slave u nedjelju. Stav o nedjelji kao kršćanskom danu odmora su prihvatili Katolička, pravoslavna i većina protestantskih crkava.
Među kršćanima koji drže da se Šabat mora svetkovati subotom se najviše ističu Adventisti sedmog dana.