Optički zapis: razlika između inačica

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Bot: Automatski unos stranica
 
m bmz
 
Redak 1: Redak 1:
<!--'''Optički zapis'''-->'''Optički zapis''' je način zapisa podataka gdje se čitanje, pisanje ili oboje izvodi korištenjem svjetla i [[optika|optičkih]] pojava.
Optički zapis''' je način zapisa podataka gdje se čitanje, pisanje ili oboje izvodi korištenjem svjetla i [[optika|optičkih]] pojava.


Kod optičkog zapisa obično govorimo o zapisu na [[optički disk (nosač podataka)|optički disk]]. Optički disk je tanka okrugla ploča koja nosi optički zapis. Zbog tipične primjene gdje su podatci obično zvučni zapis ili zapis pokretnih slika, što povlači da se podatci čitaju u duljem neprekinutom nizu, podatci su ogranizirani kao spiralni trag koji počinje od sredine optičke ploče.  
Kod optičkog zapisa obično govorimo o zapisu na [[optički disk (nosač podataka)|optički disk]]. Optički disk je tanka okrugla ploča koja nosi optički zapis. Zbog tipične primjene gdje su podatci obično zvučni zapis ili zapis pokretnih slika, što povlači da se podatci čitaju u duljem neprekinutom nizu, podatci su ogranizirani kao spiralni trag koji počinje od sredine optičke ploče.  

Posljednja izmjena od 20. ožujak 2022. u 17:30

Optički zapis je način zapisa podataka gdje se čitanje, pisanje ili oboje izvodi korištenjem svjetla i optičkih pojava.

Kod optičkog zapisa obično govorimo o zapisu na optički disk. Optički disk je tanka okrugla ploča koja nosi optički zapis. Zbog tipične primjene gdje su podatci obično zvučni zapis ili zapis pokretnih slika, što povlači da se podatci čitaju u duljem neprekinutom nizu, podatci su ogranizirani kao spiralni trag koji počinje od sredine optičke ploče.

Optički zapis se prvo koristio za pohranjivanje pokretnih slika u ranim 1960-tim godinama. Danas je široko rasprostranjeni način za pohranu podataka zbog dostupnosti uredaja za zapisivanje i čitanje, kao i po cijeni pristupačnih praznih medija.

Povijest razvoja[uredi]

Kompaktni disk[uredi]

Compact disc (kratica: CD) je razvila nizozemska tvrtka Philips u kasnim sedamdesetim godinama dvadesetog stoljeća. Inženjeri Philipsa su tijekom razvitka tehnologije postavili granicu od 76 minuta glazbe, što je uz odgovaralo podatkovnom kapacitetu od 650 MB, iako su danas sve češće u upotrebi i oni od 700, pa čak i 800 MB. Standard definira kapacitet CD-a kao 650 MB, dok je ostatak namijenjen zapisivanju u slučaju manjih oštećenja diska. Ukoliko rabimo svih 700 MB, margine sigurnosti više nema, još gore je u slučaju diskova od 800 MB. Zato su i razvijeni noviji standardi, poput DVD-a. Promjer ploče je 12 centimetara.

Tehnologije zapisa[uredi]

Digital Versatile Disc[uredi]

DVD se najčešće rabi za pohranu video zapisa, dakle filmovi i serije, i zato se ljudi dosta često zabune i proglase DVD Digital Video Disk-om, dok se CD koristi najčešće za pohranu audio zapisa i sirovih podataka s kompjutera. Naravno i DVD se može koristiti za pohranu podataka s kompjutera, kao što se i CD može koristiti za pohranu videa.

Tehnologije zapisa[uredi]

Kapacitet DVD-a je oko 4,7 GB za jednoslojni jednostrani zapis

  • DVD-ROM
    • DVD-5 - jednostrani zapis kapacitet 4,7 GB.
    • DVD-9 - dvo slojni jednostrani zapis - kapacitet 9 GB.
    • DVD-10 - obostrani zapis s dva sloja - kapacitet 10 GB.
    • DVD-18 - obostrani zapis s dva sloja - kapacitet 18 GB.
  • DVD-R
  • DVD-RW
  • DVD-RAM
  • DVD+R
  • DVD+RW

Način rada[uredi]

Podatci se na CD i DVD obično upisuje laserom, dok se za masovnu proizvodnju rabe matični kalupi koji su izrađeni od metala u koje se ubrizga plastični materijal. CD i DVD imaju glatku površinu, koju malo jači laser može blago udubiti. Ono što laser udubi je nula, ono što ne udubi jest jedinica (više o nulama i jedinicama na računarstvu). Kasnije to laser uoči i time računalo slaže podatke.

Blu-ray_Disc[uredi]

Podrobniji članak o temi: Blu-ray_Disc

Ova tehnologija je nastavak evolucije medija za pohranu video zapisa.

Kompatibilnost izmedu raznih formata[uredi]

DVD i CD su istog formata i na oba se čita i piše istim načinom, jedino na DVD dosta kompliciranije i iz ta dva razloga DVD čitači i pisači mogu čitati i pisati CD-ove, dok CD čitači i pisači ne mogu ni čitati ni pisati DVD-ove (naravno da ni DVD čitač ne može pisati po CD-u, ali može čitati CD).

Pogledaj također[uredi]

Usporedba optičkih medija za pohranu podataka - Usporedba CD-a, DVD-a, HD-DVD-a, Blu-ray Disca i HVD-a