Razlika između inačica stranice »Online kupovina«

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Skoči na:orijentacija, traži
(Bot: Automatski unos stranica)
 
m (bmz)
 
Redak 1: Redak 1:
<!--'''Online kupovina'''-->'''Online kupovina''' (ili '''online shopping''') je proces u kojemu [[kupac|kupci]] kupuju usluge i proizvode direktno od trgovca u realnom vremenu putem [[Internet]]a. To je oblik [[E-trgovina|E-trgovine]]. Online trgovina, online shop, web shop, [[e-trgovina|web trgovina]] ili virtualna trgovina analogni su kupovanju usluga i proizvoda u fizičkoj trgovini ili [[Trgovački centar|trgovačkom centru]]. Proces se naziva business-to-consumer ([[B2C]]) ili business-to-business ([[B2B]]) online kupovina, ovisno o tome da li se transakcije odvijaju između dva poduzetnika ili između trgovca i potrošača.
Online kupovina''' (ili '''online shopping''') je proces u kojemu [[kupac|kupci]] kupuju usluge i proizvode direktno od trgovca u realnom vremenu putem [[Internet]]a. To je oblik [[E-trgovina|E-trgovine]]. Online trgovina, online shop, web shop, [[e-trgovina|web trgovina]] ili virtualna trgovina analogni su kupovanju usluga i proizvoda u fizičkoj trgovini ili [[Trgovački centar|trgovačkom centru]]. Proces se naziva business-to-consumer ([[B2C]]) ili business-to-business ([[B2B]]) online kupovina, ovisno o tome da li se transakcije odvijaju između dva poduzetnika ili između trgovca i potrošača.


Danas u Hrvatskoj promet u online maloprodaji iznosi približno 700 mln kuna, odnosno 0,61 posto ukupne maloprodaje. U Hrvatskoj je usporedbi s drugim zapadnim zemljama stopa zasićenosti online maloprodaje izuzetno niska, obzirom ona primjerice u SAD iznosi znatno viših 7 posto. Ova veća razvijenost je u SAD-u je posljedica razvijenije infrastrukture (dostave, telekomunikacija, platežnih sustava, itd.) te razvijenijeg tržišta, jer Hrvatska je ušla u kapitalizam relatvno kasno tijekom 1991.
Danas u Hrvatskoj promet u online maloprodaji iznosi približno 700 mln kuna, odnosno 0,61 posto ukupne maloprodaje. U Hrvatskoj je usporedbi s drugim zapadnim zemljama stopa zasićenosti online maloprodaje izuzetno niska, obzirom ona primjerice u SAD iznosi znatno viših 7 posto. Ova veća razvijenost je u SAD-u je posljedica razvijenije infrastrukture (dostave, telekomunikacija, platežnih sustava, itd.) te razvijenijeg tržišta, jer Hrvatska je ušla u kapitalizam relatvno kasno tijekom 1991.

Trenutačna izmjena od 16:40, 20. ožujka 2022.

Online kupovina (ili online shopping) je proces u kojemu kupci kupuju usluge i proizvode direktno od trgovca u realnom vremenu putem Interneta. To je oblik E-trgovine. Online trgovina, online shop, web shop, web trgovina ili virtualna trgovina analogni su kupovanju usluga i proizvoda u fizičkoj trgovini ili trgovačkom centru. Proces se naziva business-to-consumer (B2C) ili business-to-business (B2B) online kupovina, ovisno o tome da li se transakcije odvijaju između dva poduzetnika ili između trgovca i potrošača.

Danas u Hrvatskoj promet u online maloprodaji iznosi približno 700 mln kuna, odnosno 0,61 posto ukupne maloprodaje. U Hrvatskoj je usporedbi s drugim zapadnim zemljama stopa zasićenosti online maloprodaje izuzetno niska, obzirom ona primjerice u SAD iznosi znatno viših 7 posto. Ova veća razvijenost je u SAD-u je posljedica razvijenije infrastrukture (dostave, telekomunikacija, platežnih sustava, itd.) te razvijenijeg tržišta, jer Hrvatska je ušla u kapitalizam relatvno kasno tijekom 1991.

Povijest

Godine 1990.-te Tim Berners-Lee je izradio prvi World Wide Web server i preglednik.[1] Već sljedeće godine je otvoren za komercijalnu upotrebu. Daljnji napredak se odvijao 1994. godine kada su pokrenuti internetsko bankarstvo i Pizza Hut online pizza shop. Iste godine je Netscape uveo SSL enkripciju za online prijenos podataka, ključan čimbenik za sigurnu online kupovinu. Već godinu dana kasnije pojavili su se Amazon.com i eBay (pod nazivom AuctionWeb).

Vidi još

Vrela

  1. Palmer, Kimberly.(2007) News & World Report.

Vanjske poveznice