Nupe: razlika između inačica
Bot: Automatski unos stranica |
m bmz |
||
| Redak 1: | Redak 1: | ||
Nupe''' je [[Zapadnosudanski narodi|zapadnosudanski]] crnački narod iz središnjeg dijela zapadne [[Nigerija|Nigerije]] u krajevima gdje se sastaju rijeke [[Niger (rijeka)|Niger]] i [[Kaduna (rijeka)|Kaduna]]. Nupe jezično pripadaju porodici Niger-Congo grani [[Benue-kongoanski narodi|Benue-Congo]]. Glavna plemena su [[Beni (pleme)|Beni]], [[Zam]], [[Batache]] ili Bataci i [[Kede]] ili Kyedye, [[Benu]], [[Kusopa]], [[Dibo]], [[Gana-Gana]], [[Kakanda]], [[Basa]], [[Cekpan]], i [[Kupa (pleme)|Kupa]]. | |||
Nupe su svojim susjedima poznati pod različitim imenima. Narod [[Yoruba]] naziva ih ''Takpa'', a [[Hausa|Hause]] ''Nufawa'' (u sing. ''Banufe''). Kod naroda Gwaris poznati su kao ''Anupey'', dok sami sebe nazivaju ''Nupecizi'' (sing. ''Nupeci''). | Nupe su svojim susjedima poznati pod različitim imenima. Narod [[Yoruba]] naziva ih ''Takpa'', a [[Hausa|Hause]] ''Nufawa'' (u sing. ''Banufe''). Kod naroda Gwaris poznati su kao ''Anupey'', dok sami sebe nazivaju ''Nupecizi'' (sing. ''Nupeci''). | ||
Posljednja izmjena od 20. ožujak 2022. u 15:13
Nupe je zapadnosudanski crnački narod iz središnjeg dijela zapadne Nigerije u krajevima gdje se sastaju rijeke Niger i Kaduna. Nupe jezično pripadaju porodici Niger-Congo grani Benue-Congo. Glavna plemena su Beni, Zam, Batache ili Bataci i Kede ili Kyedye, Benu, Kusopa, Dibo, Gana-Gana, Kakanda, Basa, Cekpan, i Kupa.
Nupe su svojim susjedima poznati pod različitim imenima. Narod Yoruba naziva ih Takpa, a Hause Nufawa (u sing. Banufe). Kod naroda Gwaris poznati su kao Anupey, dok sami sebe nazivaju Nupecizi (sing. Nupeci).
Nupe naseljavaju obale Nigera od 15 stojeća, a kraljevstvo osniva Tsoede (rođen 1465.) alias Edegi, sin Nupe-majke i oca iz plemena Igala. Pod vlast muslimanskog naroda Fulana dolaze 1830.-tih, nakon čega primaju islam. Bave se ribolovom. Glavne svečanosti Nupelanda su Bariki u Bidi, festival Gani u Kutigi i Pategi Regata sa živopisnim kanuima na rijeci Niger. Proučavao ih je Siegfried F. Nadel (1903-1956)