More actions
Bot: Automatski unos stranica |
m bmz |
||
| Redak 1: | Redak 1: | ||
Nikola Zvonimir Bjelovučić''' ([[Janjina]], [[11. rujna]] [[1882.]] - [[Janjina]], [[23. studenog]] [[1952.]]), hrvatski [[etnograf]] i [[povjesničar]]. Školovao se u Dubrovniku, [[Beč]]u i [[Prag]]u.<ref>[http://www.janjina.hr/osobe.php?broj=4 www.janjina.hr], "NIKOLA ZVONIMIR BJELOVUČIĆ"</ref> Godine [[1907.]] doktorirao je pravo u [[Zagreb]]u, a sudac je bio u [[Dubrovnik]]u, [[Trst]]u i [[Podgorica|Podgorici]]. Također je apsolvirao povijest na zagrebačkom Filozofskom fakultetu. Odvjetnički ured imao je u Trstu, [[Metković]]u i Dubrovniku. U političkom životu bio je pristaša [[HSS|HSS-a]].<ref>[http://proleksis.lzmk.hr/52204/ proleksis.lzmk.hr], "Bjelovučić, Nikola Zvonimir", objavljeno u rujnu 2013., pristupljeno 11. siječnja 2014.</ref> Osnivač je i urednik tjednika ''[[Hrvatska riječ|Hrvatske riječi]]'' pokrenutog [[1925.]] godine. Značajno je njegovo proučavanje povijesti [[Pelješac|Pelješca]] i [[Dubrovačka Republika|Dubrovačke Republike]]. Bio je suradnik ''[[Narodni list|Narodnog lista]]'' iz [[Zadar|Zadra]], [[Crvena Hrvatska (časopis)|''Crvene Hrvatske'']] iz Dubrovnika i još mnogih časopisa. Njegove pripovijesti i povijesno-političke rasprave objavljivane su pri [[HAZU]] (ondašnja [[JAZU]]). | |||
[[Hrvatski biografski leksikon]] navodi kako: "U historiografskim radovima nije uvijek pouzdan. Služio se domišljanjem pa i krivim datiranjem radi zaključaka, npr. o prošlosti Pelješca, koje je znao prilagođivati svojim političkim ambicijama."<ref> | [[Hrvatski biografski leksikon]] navodi kako: "U historiografskim radovima nije uvijek pouzdan. Služio se domišljanjem pa i krivim datiranjem radi zaključaka, npr. o prošlosti Pelješca, koje je znao prilagođivati svojim političkim ambicijama."<ref> | ||
Posljednja izmjena od 20. ožujak 2022. u 09:52
Nikola Zvonimir Bjelovučić (Janjina, 11. rujna 1882. - Janjina, 23. studenog 1952.), hrvatski etnograf i povjesničar. Školovao se u Dubrovniku, Beču i Pragu.[1] Godine 1907. doktorirao je pravo u Zagrebu, a sudac je bio u Dubrovniku, Trstu i Podgorici. Također je apsolvirao povijest na zagrebačkom Filozofskom fakultetu. Odvjetnički ured imao je u Trstu, Metkoviću i Dubrovniku. U političkom životu bio je pristaša HSS-a.[2] Osnivač je i urednik tjednika Hrvatske riječi pokrenutog 1925. godine. Značajno je njegovo proučavanje povijesti Pelješca i Dubrovačke Republike. Bio je suradnik Narodnog lista iz Zadra, Crvene Hrvatske iz Dubrovnika i još mnogih časopisa. Njegove pripovijesti i povijesno-političke rasprave objavljivane su pri HAZU (ondašnja JAZU).
Hrvatski biografski leksikon navodi kako: "U historiografskim radovima nije uvijek pouzdan. Služio se domišljanjem pa i krivim datiranjem radi zaključaka, npr. o prošlosti Pelješca, koje je znao prilagođivati svojim političkim ambicijama."[3]
Djela
- Poluostrvo Rat (Pelješac) (1922.)[4]
- Crvena Hrvatska i Dubrovnik (1929.)
- Katolička crkva na Pelješcu (1933.)
Izvori
- ↑ www.janjina.hr, "NIKOLA ZVONIMIR BJELOVUČIĆ"
- ↑ proleksis.lzmk.hr, "Bjelovučić, Nikola Zvonimir", objavljeno u rujnu 2013., pristupljeno 11. siječnja 2014.
- ↑ Glavina, Franjo, Nikola Zvonimir Bjelovučić, Zagreb: Leksikografski zavod Miroslav Krleža, https://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=2055
- ↑ [https://docs.google.com/file/d/0B3ma9plMXxAEcFpZNEFoTld5aU0/edit Nikola Zvonimir Bjelovučić - Poluostrvo Rat (Pelješac)