More actions
Bot: Automatski unos stranica |
m bmz |
||
Redak 1: | Redak 1: | ||
Nikola Kokotović''' ([[Gornji Kosinj]], [[7. rujna]] [[1859.]] - [[Zagreb]], [[6. siječnja]] [[1917.]]) je bio hrvatski [[novinar]] i novinski urednik iz doba hrvatskog preporoda. Najvažnija je osoba novinstva [[Čista stranka prava|Čiste stranke prava]]. Uz bok mu se po važnosti nalaze [[Martin Lovrenčević]] i [[Josip Zoček]]. | |||
Dok je studirao u Zagrebu, prišao je [[Stranka prava|Stranci prava]]. Pisao je članke za njena glasila: [[Sloboda (Zagreb)|Slobodu]], [[Hrvatska vila|Hrvatsku vilu]] (od 1886. Balkan), [[Smilje (časopis)|Smilje]] i [[Hrvatsko pravo]]. Poslije je uređivao pravaški književni list Balkan, zajedno s [[August Harambašić|Augustom Harambašićem]]. | Dok je studirao u Zagrebu, prišao je [[Stranka prava|Stranci prava]]. Pisao je članke za njena glasila: [[Sloboda (Zagreb)|Slobodu]], [[Hrvatska vila|Hrvatsku vilu]] (od 1886. Balkan), [[Smilje (časopis)|Smilje]] i [[Hrvatsko pravo]]. Poslije je uređivao pravaški književni list Balkan, zajedno s [[August Harambašić|Augustom Harambašićem]]. |
Posljednja izmjena od 20. ožujak 2022. u 09:44
Nikola Kokotović (Gornji Kosinj, 7. rujna 1859. - Zagreb, 6. siječnja 1917.) je bio hrvatski novinar i novinski urednik iz doba hrvatskog preporoda. Najvažnija je osoba novinstva Čiste stranke prava. Uz bok mu se po važnosti nalaze Martin Lovrenčević i Josip Zoček.
Dok je studirao u Zagrebu, prišao je Stranci prava. Pisao je članke za njena glasila: Slobodu, Hrvatsku vilu (od 1886. Balkan), Smilje i Hrvatsko pravo. Poslije je uređivao pravaški književni list Balkan, zajedno s Augustom Harambašićem.
Često su ga vlasti optuživale za veleizdaju.
Rodom je bio iz pravoslavne obitelji, a izjašnjavao se Hrvatom.[1] Srpskoj pravoslavnoj općini plaćao je prinose za vjerske i školske potrebe, no usprkos tome žestoko je kritizirao srpstvo, posebice hrvatskih pravoslavaca i aktivno se člancima u Hrvatskom pravu borio protiv toga.
Izvori
- Mladen Kaldana: Kronologija pravaštva. Povodom 150. obljetnice Stranke prava i 115. obljetnice smrti Ante Starčevića.
- ↑ Google Books Đuro Šurmin: Povijest književnosti hrvatske i srpske: s 21 ispravom i sa 70 portreta, Tisak i naklada knjižare Lav. Hartmana (Kugli i Deutsch), Zagreb, 1898., str. 214.