Nama jezik: razlika između inačica
Prijeđi na navigaciju
Prijeđi na pretraživanje
Bot: Automatski unos stranica |
m bmz |
||
| Redak 1: | Redak 1: | ||
Nama jezik''' (ISO 639-3: [http://www.sil.org/iso639-3/documentation.asp?id=naq naq]; berdama, bergdamara, “hottentot” , kakuya bushman, “khoekhoegowab” , “khoekhoegowap” , maqua, namakwa, naman, namaqua, nasie, rooi nasie, tama, tamakwa, tamma; ), najvažniji [[kojsanski jezici|kojsanski]] jezik kojim govori 251.100 [[Nama (narod)|Nama]] [[Hotentoti|Hotentota]] na područjima [[južna Afrika|južne Afrike]] u [[namibija|Namibiji]] 200.000 (2006), [[Južnoafrička Republika|Južnoafričkoj Republici]] 50.900 (2006) i oko 200 u [[bocvana|Bocvani]] (2006). Sa još dva jezika, [[Korana jezik|korana]] [kqz] i [[Xiri jezik|xiri]] [xii] čini istoimenu podskupinu (nama jezici|nama) centralnih južnoafričkih kojsanskih jezika. | |||
Dijalekti: sesfontein damara [naq-ses], central damara [naq-cen], nama [naq-nam], damara [naq-dam], namidama [naq-nad], gimsbok nama [naq-gim]<ref>[http://multitree.org/codes/naq The Nama Language]</ref>. Uči se u osnovnim i višim školama, a koristi se i u administraciji. [[Pismo]]: [[latinica]] | Dijalekti: sesfontein damara [naq-ses], central damara [naq-cen], nama [naq-nam], damara [naq-dam], namidama [naq-nad], gimsbok nama [naq-gim]<ref>[http://multitree.org/codes/naq The Nama Language]</ref>. Uči se u osnovnim i višim školama, a koristi se i u administraciji. [[Pismo]]: [[latinica]] | ||
Posljednja izmjena od 20. ožujak 2022. u 07:27
Nama jezik (ISO 639-3: naq; berdama, bergdamara, “hottentot” , kakuya bushman, “khoekhoegowab” , “khoekhoegowap” , maqua, namakwa, naman, namaqua, nasie, rooi nasie, tama, tamakwa, tamma; ), najvažniji kojsanski jezik kojim govori 251.100 Nama Hotentota na područjima južne Afrike u Namibiji 200.000 (2006), Južnoafričkoj Republici 50.900 (2006) i oko 200 u Bocvani (2006). Sa još dva jezika, korana [kqz] i xiri [xii] čini istoimenu podskupinu (nama jezici|nama) centralnih južnoafričkih kojsanskih jezika.
Dijalekti: sesfontein damara [naq-ses], central damara [naq-cen], nama [naq-nam], damara [naq-dam], namidama [naq-nad], gimsbok nama [naq-gim][1]. Uči se u osnovnim i višim školama, a koristi se i u administraciji. Pismo: latinica [2]