Razlika između inačica stranice »Najamnine i tržište rada«
Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
(Bot: Automatski unos stranica) |
m (bmz) |
||
Redak 1: | Redak 1: | ||
Najamnine''' su dohodak od rada koji se međusobno razlikuje po vrstama posla, po [[:Kategorija:Ekonomija|ekonomskim granama]], po [[spol]]u i po [[:Kategorija:Države svijeta|zemljama]]. | |||
== Vrste najamnina == | == Vrste najamnina == |
Trenutačna izmjena od 07:22, 20. ožujka 2022.
Najamnine su dohodak od rada koji se međusobno razlikuje po vrstama posla, po ekonomskim granama, po spolu i po zemljama.
Vrste najamnina
- Nominalna najamnina - one koje su izražene u novčanim jedinicama.
- Realna najamnina - one koje izražavaju kupovnu moć nominalnih najamnina.
- Za razliku od nominalnih najamnina koje se izražavaju u novcu, realne najamnine se izražavaju u količini roba koje se kupuju za nominalne najamnine. Ovise o visini dohotka, tj. nominalnim najamninama i visini cijena.
Tržište rada
- Savršeno konkurentno
- a. Postojanje velikog broja radnika koji traže posao i postojanje velikog broja poslodavaca pri čemu nijedan od njih ne može diktirati najamnine.
- b. Rad je homogen – svi su radnici jednako vješti i produktivni.
- c. Radnici su savršeno pokretljivi.
- d. Radnici su potpuno informirani o promjenama na tržištu rada.
- Nesavršeno konkurentno
Monopol ponude rada javlja se u vidu radničkih sindikata, dok se monopol potražnje rada javlja u vidu udruga poslodavaca. Sindikata i udruga poslodavaca nema na savršeno konkurentnom tržištu rada.
Formiranje najamnina na tržištu rada
Najamnine se na tržištu rada formiraju pod utjecajem potražnje i ponude rada. Grafički se to prikazuje pomoću presjecišta krivulje ponude rada (SL) i krivulje potražnje rada (DL). Na apscisi se očituje broj radnih sati, a na ordinati visina najamnine.