Muzej solarstva: razlika između inačica
Bot: Automatski unos stranica |
m bnz |
||
| Redak 1: | Redak 1: | ||
Muzej solarstva''' je [[muzej]] u [[Kreka|Kreki]]. Nalazi se u okviru Solane, odnosno tvornice soli koja je izgrađena [[1885.]] godine. Baštini foto-dokumentacijsku gradu o povijesti [[solarstvo|solarstva]]. Muzej je jedinstven u jugoistočnoj Europi. Posjetiteljima prikazuje tradicijski i suvremeni način proizvodnje soli. Kronološki obuhvaća razdoblje od prapovijesti sve do današnjice. Prapovijesno razdoblje solarstva prikazano je rekonstrukcijama velikih plitkih keramičkih zdjela. Arheolozi smatraju da se sol proizvodila tako da su zdjele ostavljene na jako sunce čime je voda iz slane vode hlapila i ostajala samo sol. Osmansko razdoblje solarstva prikazano je željeznim okruglim plitkim tavama. Sol se izdvajalo tako što se ispod tava ložila vatra. Austro-ugarsko razdoblje predstavljaju izvorne željezne tave. Za proizvodnju su se koristile velike posebno ozidane peći u kojima su solari ložili ugljen i tako kuhali slanu vodu. Tako je industrijski dobijana sol i u Solani u [[Rudnik soli Kreka|Kreki]] i u [[Solana Simin Han|Simin Hanu]]. Suvremenu tehnologiju predstavlja prikaz proizvodnje kuhinjske soli i medicinske soli iz slane vode pomoću vakuumskog uparavanja.<ref>(boš.) [https://www.bastina.ba/images/stories/izdavastvo/20140522/bastina_5.pdf Baština 5-1] Salih Kulenović: ''Kulturno-historijske znamenitosti Tuzlanskog kantona kao osnova za razvoj turizma'', str. 205-206. </ref> | |||
[[1901.]] otvorena je [[Rudnik soli Kreka|solana]] u Kreki. Ta je solana poslije zatvorena, a na 100. obljetnicu otvaranja prve Solane u Simin Hanu, Solana Kreka je pretvorena u Muzej solarstva.<ref name="Solana-monografija">(boš.) [http://solana.ba/corporate_solana/wp-content/uploads/2013/10/Solana-monografija-3.pdf Solana Tuzla] Monografija SOLANA 125 GODINA (ur. Zvonimir Banović), SOLANA d.d. Tuzla, 2010., Predgovor: Tuzla i so - oduvijek i zauvijek , str. 10, 12, 13, 16,57</ref> | [[1901.]] otvorena je [[Rudnik soli Kreka|solana]] u Kreki. Ta je solana poslije zatvorena, a na 100. obljetnicu otvaranja prve Solane u Simin Hanu, Solana Kreka je pretvorena u Muzej solarstva.<ref name="Solana-monografija">(boš.) [http://solana.ba/corporate_solana/wp-content/uploads/2013/10/Solana-monografija-3.pdf Solana Tuzla] Monografija SOLANA 125 GODINA (ur. Zvonimir Banović), SOLANA d.d. Tuzla, 2010., Predgovor: Tuzla i so - oduvijek i zauvijek , str. 10, 12, 13, 16,57</ref> | ||
Posljednja izmjena od 19. ožujak 2022. u 10:40
Muzej solarstva je muzej u Kreki. Nalazi se u okviru Solane, odnosno tvornice soli koja je izgrađena 1885. godine. Baštini foto-dokumentacijsku gradu o povijesti solarstva. Muzej je jedinstven u jugoistočnoj Europi. Posjetiteljima prikazuje tradicijski i suvremeni način proizvodnje soli. Kronološki obuhvaća razdoblje od prapovijesti sve do današnjice. Prapovijesno razdoblje solarstva prikazano je rekonstrukcijama velikih plitkih keramičkih zdjela. Arheolozi smatraju da se sol proizvodila tako da su zdjele ostavljene na jako sunce čime je voda iz slane vode hlapila i ostajala samo sol. Osmansko razdoblje solarstva prikazano je željeznim okruglim plitkim tavama. Sol se izdvajalo tako što se ispod tava ložila vatra. Austro-ugarsko razdoblje predstavljaju izvorne željezne tave. Za proizvodnju su se koristile velike posebno ozidane peći u kojima su solari ložili ugljen i tako kuhali slanu vodu. Tako je industrijski dobijana sol i u Solani u Kreki i u Simin Hanu. Suvremenu tehnologiju predstavlja prikaz proizvodnje kuhinjske soli i medicinske soli iz slane vode pomoću vakuumskog uparavanja.<ref>(boš.) Baština 5-1 Salih Kulenović: Kulturno-historijske znamenitosti Tuzlanskog kantona kao osnova za razvoj turizma, str. 205-206. </ref>
1901. otvorena je solana u Kreki. Ta je solana poslije zatvorena, a na 100. obljetnicu otvaranja prve Solane u Simin Hanu, Solana Kreka je pretvorena u Muzej solarstva.<ref name="Solana-monografija">(boš.) Solana Tuzla Monografija SOLANA 125 GODINA (ur. Zvonimir Banović), SOLANA d.d. Tuzla, 2010., Predgovor: Tuzla i so - oduvijek i zauvijek , str. 10, 12, 13, 16,57</ref>