Toggle menu
242,8 tis.
110
18
646,1 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.

Mstislav Vladimirovič Farmakovskij: razlika između inačica

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Bot: Automatski unos stranica
 
m bnz
 
Redak 1: Redak 1:
<!--'''Mstislav Vladimirovič Farmakovskij'''-->'''Mstislav Vladimirovič Farmakovskij''' ([[1873.]] – [[1946.]]) (rus.''Мстислав Владимирович Фармаковский'' ), bio je ruski arheolog, slikar, likovni kritičar te stručnjak za konzervaciju i restauraciju umjetnina.  
Mstislav Vladimirovič Farmakovskij''' ([[1873.]] – [[1946.]]) (rus.''Мстислав Владимирович Фармаковский'' ), bio je ruski arheolog, slikar, likovni kritičar te stručnjak za konzervaciju i restauraciju umjetnina.  


Godine 1947. posmrtno je u Moskvi objavljena njegova knjiga ''Konservacija i restavracija muzeinih kollekcij''. Značajan i za [[Hrvatska|Hrvatsku]] jer je spomenuta knjiga već [[1949.]] godine prevedena na [[hrvatski jezik]], te je sve do pojave od Muzejskog dokumentacijskog centra u [[Zagreb]]u [[1974.]] godine izdanog priručnika ''Konzervacija i restauracija muzejskih predmeta'' ovo bilo jedino u Hrvatskoj objavljeno djelo posvećeno ovoj problematici. Za konzervaciju metala značajan i po svom redaktorskom radu na knjizi ''Očerki po metodike tehnologičeskog issledovanija restavracii i konservacii drevnih metaličeskih izdelij'', objavljenoj [[1935.]] godine u [[Moskva|Moskvi]], u biti prvoj knjizi u svijetu koja je u cijelosti bila posvećena konzervaciji metala. Knjiga spominje mogućnost korištenja pjeskarenja za čišćenje arheoloških željeznih predmeta, zalaže se za zamjenu nitro i acetil celuloznih lakova smolnim lakovima, te preporuča korištenje rendgenskih snimaka kao standardni postupak pri radu na  arheološkom materijalu. Značajna je i njegova knjiga o konzervaciji akvarela, također izdana posmrtno [[1950.]] godine.
Godine 1947. posmrtno je u Moskvi objavljena njegova knjiga ''Konservacija i restavracija muzeinih kollekcij''. Značajan i za [[Hrvatska|Hrvatsku]] jer je spomenuta knjiga već [[1949.]] godine prevedena na [[hrvatski jezik]], te je sve do pojave od Muzejskog dokumentacijskog centra u [[Zagreb]]u [[1974.]] godine izdanog priručnika ''Konzervacija i restauracija muzejskih predmeta'' ovo bilo jedino u Hrvatskoj objavljeno djelo posvećeno ovoj problematici. Za konzervaciju metala značajan i po svom redaktorskom radu na knjizi ''Očerki po metodike tehnologičeskog issledovanija restavracii i konservacii drevnih metaličeskih izdelij'', objavljenoj [[1935.]] godine u [[Moskva|Moskvi]], u biti prvoj knjizi u svijetu koja je u cijelosti bila posvećena konzervaciji metala. Knjiga spominje mogućnost korištenja pjeskarenja za čišćenje arheoloških željeznih predmeta, zalaže se za zamjenu nitro i acetil celuloznih lakova smolnim lakovima, te preporuča korištenje rendgenskih snimaka kao standardni postupak pri radu na  arheološkom materijalu. Značajna je i njegova knjiga o konzervaciji akvarela, također izdana posmrtno [[1950.]] godine.

Posljednja izmjena od 19. ožujak 2022. u 10:00

Mstislav Vladimirovič Farmakovskij (1873.1946.) (rus.Мстислав Владимирович Фармаковский ), bio je ruski arheolog, slikar, likovni kritičar te stručnjak za konzervaciju i restauraciju umjetnina.

Godine 1947. posmrtno je u Moskvi objavljena njegova knjiga Konservacija i restavracija muzeinih kollekcij. Značajan i za Hrvatsku jer je spomenuta knjiga već 1949. godine prevedena na hrvatski jezik, te je sve do pojave od Muzejskog dokumentacijskog centra u Zagrebu 1974. godine izdanog priručnika Konzervacija i restauracija muzejskih predmeta ovo bilo jedino u Hrvatskoj objavljeno djelo posvećeno ovoj problematici. Za konzervaciju metala značajan i po svom redaktorskom radu na knjizi Očerki po metodike tehnologičeskog issledovanija restavracii i konservacii drevnih metaličeskih izdelij, objavljenoj 1935. godine u Moskvi, u biti prvoj knjizi u svijetu koja je u cijelosti bila posvećena konzervaciji metala. Knjiga spominje mogućnost korištenja pjeskarenja za čišćenje arheoloških željeznih predmeta, zalaže se za zamjenu nitro i acetil celuloznih lakova smolnim lakovima, te preporuča korištenje rendgenskih snimaka kao standardni postupak pri radu na arheološkom materijalu. Značajna je i njegova knjiga o konzervaciji akvarela, također izdana posmrtno 1950. godine.

Dodatna literatura

  • Farmakovskij.M.V.,Krasnikov,I.P. Keramika ,e tehnika i sokhranenie.Moskva 1926.
  • Farmakovskij.M.V. Tehnika ekspozicii v istoriko bitovih muzejah.Lenjingrad 1928.
  • Farmakovskij.M.V. Hranenie muzeinih cenostei,Lenjingrad 1940.
  • Farmakovskij.M.V. Vozdušni režim v muzejah,Lenjingrad 1941.
  • Farmakovskij.M.V. Konservacija i restavracija muzeinih kolekcij.Moskva 1947.
  • Farmakovskij.M.V. Akvarel - Ee tehnika ,restavracija i konservacija.Lenjingrad 1950.

Vanjske poveznice