Razlika između inačica stranice »Modernizacija«
m (Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite web +{{Citiranje weba)) |
m (bnz) |
||
| Redak 1: | Redak 1: | ||
Modernizacija''' (prema "moderan" od [[francuski jezik|franc.]] [[riječi]] ''moderne'': današnji, suvremen) je [[skup]] kompleksnih promjena koje od [[16. stoljeće|16. st.]] u nejednakoj mjeri i različitim mehanizmima širenja zahvaćaju sva ljudska [[društvo|društva]], posebice u [[Europa|Europi]]. Teorija modernizacije objašnjava globalne procese kojima tradicionalna društva dospijevaju do modernosti. Politička modernizacija obuhvaća razvoj ključnih institucija ([[političke stranke|političkih stranaka]], [[parlament|parlamenata]], [[pravo glasa|glasačkih prava]]) na kojima počiva sudjelovanje u donošenju odluka. Kulturnu modernizaciju obilježavaju tendencije [[sekularizacija|sekularizacije]] i [[laicizacija|laicizacije]] te vezanost za različite [[ideologija|ideološke]] projekte. Ekonomska modernizacija, koja nije isto što i [[industrijalizacija]], povezana je s ekonomskim promjenama, ponajprije s rastućom podjelom [[rad]]a, korištenjem upravljačkih tehnika, usavršavanjem [[tehnologija|tehnologije]] te rastom trgovačkih pogodnosti. Društvena modernizacija uključuje sve veću [[pismenost]], [[urbanizacija|urbanizaciju]] i opadanje tradicionalnog autoriteta. Te su promjene izraz sve veće društvene i [[struktura|strukturalne diferencijacije]].<ref name="LZMK"/> | |||
Modernizacijskoj se teoriji upućuju dva kritička prigovora: | Modernizacijskoj se teoriji upućuju dva kritička prigovora: | ||
Trenutačna izmjena od 08:59, 19. ožujka 2022.
Modernizacija (prema "moderan" od franc. riječi moderne: današnji, suvremen) je skup kompleksnih promjena koje od 16. st. u nejednakoj mjeri i različitim mehanizmima širenja zahvaćaju sva ljudska društva, posebice u Europi. Teorija modernizacije objašnjava globalne procese kojima tradicionalna društva dospijevaju do modernosti. Politička modernizacija obuhvaća razvoj ključnih institucija (političkih stranaka, parlamenata, glasačkih prava) na kojima počiva sudjelovanje u donošenju odluka. Kulturnu modernizaciju obilježavaju tendencije sekularizacije i laicizacije te vezanost za različite ideološke projekte. Ekonomska modernizacija, koja nije isto što i industrijalizacija, povezana je s ekonomskim promjenama, ponajprije s rastućom podjelom rada, korištenjem upravljačkih tehnika, usavršavanjem tehnologije te rastom trgovačkih pogodnosti. Društvena modernizacija uključuje sve veću pismenost, urbanizaciju i opadanje tradicionalnog autoriteta. Te su promjene izraz sve veće društvene i strukturalne diferencijacije.[1]
Modernizacijskoj se teoriji upućuju dva kritička prigovora:
- moderna se izvodi iz razvoja zapadnih društava te se poistovjećuje s okcidentalizacijom, što znači da se zagovara etnocentrični model razvoja
- modernizacija ne mora nužno dovesti do industrijskog rasta i jednake razdiobe društvene dobrobiti te stoga predstavlja neujednačen proces koji se očituje u nerazvijenosti i zavisnosti.[1]
Izvori
- ↑ 1,0 1,1 "Modernizacija". Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža. http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=41464 Pristupljeno 27. rujna 2020.