Razlika između inačica stranice »Milosav Tešić«

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Skoči na:orijentacija, traži
(Bot: Automatski unos stranica)
Oznaka: poveznice na razdvojbe
 
m (bnz)
 
Redak 1: Redak 1:
<!--'''Milosav Tešić'''-->'''Milosav Tešić''' (Lještansko kod [[Bajina Bašta|Bajine Bašte]], [[1947.]]), [[srbija]]nski [[akademik]], [[pjesnik]], [[esejist]] i [[jezikoslovlje|jezikoslovac]]. Diplomirao je i magistrirao na Filološkom fakultetu [[Sveučilište u Beogradu|Sveučilišta u Beogradu]]. Radi u Institutu za [[srpski jezik]] kao urednik ''Rečnika srpskog književnog i narodnog jezika''. Živi u Beogradu. Član je [[SANU]].
Milosav Tešić''' (Lještansko kod [[Bajina Bašta|Bajine Bašte]], [[1947.]]), [[srbija]]nski [[akademik]], [[pjesnik]], [[esejist]] i [[jezikoslovlje|jezikoslovac]]. Diplomirao je i magistrirao na Filološkom fakultetu [[Sveučilište u Beogradu|Sveučilišta u Beogradu]]. Radi u Institutu za [[srpski jezik]] kao urednik ''Rečnika srpskog književnog i narodnog jezika''. Živi u Beogradu. Član je [[SANU]].


Javio se relativno kasno s prvom pjesničkom knjigom, ali kao već formiran pjesnik. U vrlo kratkom roku zauzeo je mjesto jednog od najznačajnijih suvremenih [[Srbi|srpskih]] pjesnika. U svojoj prvoj knjizi (''"Kupinovo"'') Tešić poetski aktivira stvarna i simbolička značenja srpskih [[toponim|toponima]], u drugoj (''"Blago božije"'') silazi u osobno i kolektivno iskustvo da bi poetski dočarao svijet svog djetinjstva i <!-- što je ovo: skrajnute --> elemente srpske kulture, a u ''"Prelesti severa…"'', svojevrsnom [[roman]]u u stihovima, opjevao je Veliku seobu i prijelom u kulturi srpskog [[nacija|nacije]] na prijelazu 17. i 18. stoljeća, dok u je ''"Sedmici"'' opjevao stvaranje svijeta.
Javio se relativno kasno s prvom pjesničkom knjigom, ali kao već formiran pjesnik. U vrlo kratkom roku zauzeo je mjesto jednog od najznačajnijih suvremenih [[Srbi|srpskih]] pjesnika. U svojoj prvoj knjizi (''"Kupinovo"'') Tešić poetski aktivira stvarna i simbolička značenja srpskih [[toponim|toponima]], u drugoj (''"Blago božije"'') silazi u osobno i kolektivno iskustvo da bi poetski dočarao svijet svog djetinjstva i <!-- što je ovo: skrajnute --> elemente srpske kulture, a u ''"Prelesti severa…"'', svojevrsnom [[roman]]u u stihovima, opjevao je Veliku seobu i prijelom u kulturi srpskog [[nacija|nacije]] na prijelazu 17. i 18. stoljeća, dok u je ''"Sedmici"'' opjevao stvaranje svijeta.

Trenutačna izmjena od 07:46, 19. ožujka 2022.

Milosav Tešić (Lještansko kod Bajine Bašte, 1947.), srbijanski akademik, pjesnik, esejist i jezikoslovac. Diplomirao je i magistrirao na Filološkom fakultetu Sveučilišta u Beogradu. Radi u Institutu za srpski jezik kao urednik Rečnika srpskog književnog i narodnog jezika. Živi u Beogradu. Član je SANU.

Javio se relativno kasno s prvom pjesničkom knjigom, ali kao već formiran pjesnik. U vrlo kratkom roku zauzeo je mjesto jednog od najznačajnijih suvremenih srpskih pjesnika. U svojoj prvoj knjizi ("Kupinovo") Tešić poetski aktivira stvarna i simbolička značenja srpskih toponima, u drugoj ("Blago božije") silazi u osobno i kolektivno iskustvo da bi poetski dočarao svijet svog djetinjstva i elemente srpske kulture, a u "Prelesti severa…", svojevrsnom romanu u stihovima, opjevao je Veliku seobu i prijelom u kulturi srpskog nacije na prijelazu 17. i 18. stoljeća, dok u je "Sedmici" opjevao stvaranje svijeta.

Tešić u srpsko pjesništvo vraća i revitalizira stare poetske oblike srpsko-bizantskog pjevanja - kanonske pjesme, kondak, stihiru, svetilan te rondo, rondel i glosu iz umjetničke lirike. Kao vrhunski versifikator, obnovitelj je jampske stope u srpskom pjesništvu i donositelj velikog i raznovrsnog leksičkog blaga.

Dobitnik je brojnih nagrada: Zmajeve, Disove, Žičke hrisovulje, Pečata varoši srijemskokarlovačke, Nagrade kritičara "Borbe" za knjigu godine, nagrade "Miloš Crnjanski"...

Djela

Objavio je sljedeće knjige pjesama:

  • Kupinovo, 1986.
  • Ključ od kuće, 1991.
  • Blago božije (izabrane i nove pjesme), 1993.
  • Prelest severa, 1995.
  • Prelest severa, Krug račanski, Dunavom, 1996.
  • Krug račanski, Dunavom (posebno izdanje), 1998.
  • Izabrane pesme, 1998.
  • Sedmica, 1999.
  • Bubnjalica u pčelinjaku, 2001.
  • Na staništu brezovih dedova, lirski zapisi

Vanjske povezice