Razlika između inačica stranice »Mikula Gorup«
(Bot: Automatski unos stranica) |
m (bnz) |
||
| Redak 1: | Redak 1: | ||
Mikula (Nikola) Gorup''' ([[Lipnik (Ribnik)|Lipnik]], o. [[1713.]] – [[Krapina]], [[5. veljače]], [[1778.]]) [[Hrvati|hrvatski]] je [[Rimokatolička Crkva|katolički]] svećenik, vjerski pisac, autor [[kajkavsko narječje|kajkavske]] književnosti. | |||
Rođen je kod [[Ozalj|Ozlja]]. Bio je kapelan u [[Zlatar]]u ([[1738.]] – [[1743.]]). [[1743.]] – [[1747.]] godine je bio svećenik u [[Zabok]]u i Krapini, nakon smrti [[Štefan Fuček|Štefana Fučeka]]. Pod Gorupovim vodstvom je [[1750.]] godine na Trškom Vrhu povrh kod Krapine započeta gradnja barokne crkve Majke Božje Jeruzalemske. U ovoj crkvi je pohranjen kipić Majke Božje Škapularske, koji je devocionalni spomen-dar [[1669.]] donijet iz [[Jeruzalem]]a, iz Palestine u Krapinu. | Rođen je kod [[Ozalj|Ozlja]]. Bio je kapelan u [[Zlatar]]u ([[1738.]] – [[1743.]]). [[1743.]] – [[1747.]] godine je bio svećenik u [[Zabok]]u i Krapini, nakon smrti [[Štefan Fuček|Štefana Fučeka]]. Pod Gorupovim vodstvom je [[1750.]] godine na Trškom Vrhu povrh kod Krapine započeta gradnja barokne crkve Majke Božje Jeruzalemske. U ovoj crkvi je pohranjen kipić Majke Božje Škapularske, koji je devocionalni spomen-dar [[1669.]] donijet iz [[Jeruzalem]]a, iz Palestine u Krapinu. | ||
Trenutačna izmjena od 07:24, 19. ožujka 2022.
Mikula (Nikola) Gorup (Lipnik, o. 1713. – Krapina, 5. veljače, 1778.) hrvatski je katolički svećenik, vjerski pisac, autor kajkavske književnosti.
Rođen je kod Ozlja. Bio je kapelan u Zlataru (1738. – 1743.). 1743. – 1747. godine je bio svećenik u Zaboku i Krapini, nakon smrti Štefana Fučeka. Pod Gorupovim vodstvom je 1750. godine na Trškom Vrhu povrh kod Krapine započeta gradnja barokne crkve Majke Božje Jeruzalemske. U ovoj crkvi je pohranjen kipić Majke Božje Škapularske, koji je devocionalni spomen-dar 1669. donijet iz Jeruzalema, iz Palestine u Krapinu.
Gorup je autor djela Zerczalo Marianszko kipa jerusalemszkoga vu Krapine pod Bratovschinum sz. Skapulara podignyena (1768.) u kojemu govori o Karmelićanskom redu i Bratovštini sv. škapulara te prilaže nekoliko marijanskih popijevka, uz povijesni prikaz crkve i povijesno-legendarni opis podrijetla i štovanja kipa.