Toggle menu
310,1 tis.
50
18
525,6 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.

Miho Barada: razlika između inačica

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Bot: Automatski unos stranica
 
m bnz
 
Redak 1: Redak 1:
<!--'''Miho Barada'''-->'''Miho Barada''' ([[Seget]], [[16. ožujka]] [[1889.]] - [[Zagreb]], [[9. srpnja]] [[1957.]]), [[Hrvatska|hrvatski]] povjesničar.
Miho Barada''' ([[Seget]], [[16. ožujka]] [[1889.]] - [[Zagreb]], [[9. srpnja]] [[1957.]]), [[Hrvatska|hrvatski]] povjesničar.


Pučku školu pohađao je u svom rodnom mjestu. Klasičnu gimnaziju je pohađao u [[Split]]u, a studirao je teologiju u [[Zadar|Zadru]]. Služio je kao svećenik i župnik u raznim mjestima, između ostalog i u Segetu, te po Dalmatinskoj Zagori. Završio je i [[Filozofski fakultet u Zagrebu]], i doktorirao u [[Rim]]u [[1930.]]
Pučku školu pohađao je u svom rodnom mjestu. Klasičnu gimnaziju je pohađao u [[Split]]u, a studirao je teologiju u [[Zadar|Zadru]]. Služio je kao svećenik i župnik u raznim mjestima, između ostalog i u Segetu, te po Dalmatinskoj Zagori. Završio je i [[Filozofski fakultet u Zagrebu]], i doktorirao u [[Rim]]u [[1930.]]

Posljednja izmjena od 19. ožujak 2022. u 06:54

Miho Barada (Seget, 16. ožujka 1889. - Zagreb, 9. srpnja 1957.), hrvatski povjesničar.

Pučku školu pohađao je u svom rodnom mjestu. Klasičnu gimnaziju je pohađao u Splitu, a studirao je teologiju u Zadru. Služio je kao svećenik i župnik u raznim mjestima, između ostalog i u Segetu, te po Dalmatinskoj Zagori. Završio je i Filozofski fakultet u Zagrebu, i doktorirao u Rimu 1930.

Bavio se hrvatskom srednjovjekovnom poviješću a naročito poviješću svog rodog kraja. Tako je i nastalo monumentalo djelo Trogirski spomenici. Dr. Barada je bio profesor crkvene povijesti na Katoličkom bogoslovnom fakultetu u Zagrebu te dopisni član JAZU u Zagrebu, a uređivao je i časopis Croatia sacra.

Miho Barada potiče od stare segetske obitelji čije se izvorno prezime Giljanović tijekom 18. stoljeća razdvojilo na više nadimačkih prezimena npr. Tio, Bečir, Mitro, Iviza te Barada.

Izvori

  • I. Golub: Prinosi za životpis Mihe Barade, Croatica Christiana periodica, br. 27. Zagreb, 1991.
  • Pavao Jerolimov: Miho Barada, Zadarski list, 15. ožujka 2009.
Sadržaj