Mezomelanezijski jezici: razlika između inačica

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Bot: Automatski unos stranica
 
m bnz
 
Redak 1: Redak 1:
<!--'''Mezomelanezijski jezici'''-->'''Mezomelanezijski jezici''' skupina od (69) [[zapadnooceanijski jezici|zapadnooceanijskih jezika]] koji se govore na području [[Papua Nova Gvineja|Papue Nove Gvineje]] i [[Solomonski otoci|Solomonskih otoka]]. Sastoje se od tri uže podskupine:
Mezomelanezijski jezici''' skupina od (69) [[zapadnooceanijski jezici|zapadnooceanijskih jezika]] koji se govore na području [[Papua Nova Gvineja|Papue Nove Gvineje]] i [[Solomonski otoci|Solomonskih otoka]]. Sastoje se od tri uže podskupine:
:a) [[Bali-Vitu jezici|Bali-Vitu]] (2): muduapa, uneapa;
:a) [[Bali-Vitu jezici|Bali-Vitu]] (2): muduapa, uneapa;
:b) [[Novoirski jezici|Novoirski jezici/New Ireland]] (63): babatana, bannoni, barok, bilur, blablanga, cheke holo, duke, gao, ghanongga, guramalum, hahon, hakö, halia, hoava, kandas, kara, kokota, konomala, kuanua, kusaghe, label, laghu, lavatbura-lamusong, lawunuia, lihir, lungga, madak, mandara, marovo, minigir, mono, nalik, nehan, notsi, papapana, patpatar, petats, ramoaaina, ririo, roviana, saposa, siar-lak, simbo, solos, sursurunga, tangga, teop, tiang, tigak, tinputz, tomoip, torau, tungag, ughele, uruava, vaghua, vangunu, varisi, zabana, zazao;
:b) [[Novoirski jezici|Novoirski jezici/New Ireland]] (63): babatana, bannoni, barok, bilur, blablanga, cheke holo, duke, gao, ghanongga, guramalum, hahon, hakö, halia, hoava, kandas, kara, kokota, konomala, kuanua, kusaghe, label, laghu, lavatbura-lamusong, lawunuia, lihir, lungga, madak, mandara, marovo, minigir, mono, nalik, nehan, notsi, papapana, patpatar, petats, ramoaaina, ririo, roviana, saposa, siar-lak, simbo, solos, sursurunga, tangga, teop, tiang, tigak, tinputz, tomoip, torau, tungag, ughele, uruava, vaghua, vangunu, varisi, zabana, zazao;

Posljednja izmjena od 19. ožujak 2022. u 05:26

Mezomelanezijski jezici skupina od (69) zapadnooceanijskih jezika koji se govore na području Papue Nove Gvineje i Solomonskih otoka. Sastoje se od tri uže podskupine:

a) Bali-Vitu (2): muduapa, uneapa;
b) Novoirski jezici/New Ireland (63): babatana, bannoni, barok, bilur, blablanga, cheke holo, duke, gao, ghanongga, guramalum, hahon, hakö, halia, hoava, kandas, kara, kokota, konomala, kuanua, kusaghe, label, laghu, lavatbura-lamusong, lawunuia, lihir, lungga, madak, mandara, marovo, minigir, mono, nalik, nehan, notsi, papapana, patpatar, petats, ramoaaina, ririo, roviana, saposa, siar-lak, simbo, solos, sursurunga, tangga, teop, tiang, tigak, tinputz, tomoip, torau, tungag, ughele, uruava, vaghua, vangunu, varisi, zabana, zazao;
c) Willaumez jezici (4): bola, bulu, meramera, nakanai[1].

Izvori

Vanjske poveznice