Razlika između inačica stranice »Mercallijeva ljestvica«
Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
(Bot: Automatski unos stranica) |
m (bnz) |
||
Redak 1: | Redak 1: | ||
Mercalli-Cancani-Siebergova ljestvica (MCS ljestvica)''' češće nazivana samo kao '''Mercallijeva ljestvica''', određuje pojave i promjene koje [[potres]]i izazivaju kod ljudi i životinja uz ocjenu veličine štete na objektima te sagledavanje promjena u prirodi kao posljedice potresa. U [[Hrvatska|Hrvatskoj]] je u službenoj upotrebi od 1964. Naziv je dobila po inicijalima [[seizmologija|seizmologa]] [[Giuseppe Mercalli|Mercalli]], [[Adolfo Cancani|Cancanija]] i [[August Heinrich Sieberg|Sieberga]], koji su je i odredili.<ref>[http://suncokret.pfos.hr/~dsego/ispitna_literatura/Prilozi/Mercallijeva%20ljestvica.pdf suncokret.pfos.hr], Jug, D., Stipešević, B., Stošić, M., Osijek 2007., pristupljeno 5. veljače 2016.</ref> | |||
{| {{prettytable}} | {| {{prettytable}} |
Trenutačna izmjena od 22:52, 18. ožujka 2022.
Mercalli-Cancani-Siebergova ljestvica (MCS ljestvica) češće nazivana samo kao Mercallijeva ljestvica, određuje pojave i promjene koje potresi izazivaju kod ljudi i životinja uz ocjenu veličine štete na objektima te sagledavanje promjena u prirodi kao posljedice potresa. U Hrvatskoj je u službenoj upotrebi od 1964. Naziv je dobila po inicijalima seizmologa Mercalli, Cancanija i Sieberga, koji su je i odredili.[1]
Stupanj potresa | Naziv potresa | Učinak potresa |
---|---|---|
1. | Nezamjetljiv potres | Bilježe ga jedino seizmografi. |
2. | Vrlo lagan potres | U višim katovima stambenih zgrada osjete ga vrlo osjetljivi (senzibilni) ljudi. |
3. | Lagan potres | Podrhtavanje tla kao pri prolazu automobila. U unutrašnjosti zgrada osjeti ga više ljudi. |
4. | Umjeren potres | U zgradama ga osjeti više ljudi, a na otvorenome samo pojedinci. Budi neke spavače. Trese vrata i pokućstvo. Prozori, staklenina i posude zveče kao pri prolazu teških kamiona. |
5. | Prilično jak potres | Osjeti ga više ljudi na otvorenom prostoru. Budi spavače; pojedinci bježe iz kuća. Njišu se predmeti koji slobodno vise, zaustavljaju se ure njihalice. |
6. | Jak potres | Ljudi bježe iz zgrada. Sa zidova padaju slike, ruše se predmeti, razbija se posuđe, pomiče ili prevrće pokućstvo. Zvone manja crkvena zvona. Lagano se oštećuju pojedine dobro građene kuće. |
7. | Vrlo jak potres | Crjepovi se lome i kližu s krova, ruše se dimnjaci. Oštećuje se pokućstvo u zgradama. Ruše se slabije građene zgrade, a na jačima nastaju oštećenja. |
8. | Razoran potres | Znatno oštećuje do 25% zgrada. Pojedine se kuće ruše do temelja, a velik ih je broj neprikladan za stanovanje. U tlu nastaju pukotine, a na padinama klizišta. |
9. | Pustošni potres | Oštećuje 50% zgrada. Mnoge se zgrade ruše, a većina ih je neupotrebljiva. U tlu se javljaju velike pukotine, a na padinama klizišta i odroni. |
10. | Uništavajući potres | Teško oštećuje 75% zgrada. Velik broj dobro građenih kuća ruši se do temelja. Ruše se mostovi, pucaju brane, savijaju željezničke tračnice, oštećuju putevi. Pukotine u tlu široke su nekoliko decimetara. Urušavaju se špilje, pojavljuje se podzemna voda. |
11. | Katastrofalan potres | Gotovo sve zgrade ruše se do temelja. Iz širokih pukotina u tlu izbija podzemna voda noseći mulj i pijesak. Tlo se odronjava, stijene se otkidaju i ruše. |
12. | Veliki katastrofalan potres | Sve što je izgrađeno ljudskom rukom ruši se do temelja. Reljef mijenja izgled, zatrpavaju se jezera, rijeke mijenjaju korito. [2] |
Izvori
- ↑ suncokret.pfos.hr, Jug, D., Stipešević, B., Stošić, M., Osijek 2007., pristupljeno 5. veljače 2016.
- ↑ potres, [1] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2016.