Toggle menu
310,1 tis.
36
18
525,5 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.

Svetozar Kurepa: razlika između inačica

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Bot: Automatski unos stranica
 
Nema sažetka uređivanja
Redak 72: Redak 72:
[[Kategorija:Životopisi, Zagreb]]
[[Kategorija:Životopisi, Zagreb]]
[[Kategorija:Srbi u Hrvatskoj]]
[[Kategorija:Srbi u Hrvatskoj]]
[[Kategorija:Životopisi, Glina]]

Inačica od 18. ožujak 2022. u 22:00

Svetozar Kurepa (Majske Poljane pokraj Gline, 25. svibnja 1929. - Zagreb, 2. veljače 2010.), hrvatski matematičar, profesor emeritus Matematičkog odjela Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, autor niza udžbenika iz matematike.

Životopis

Partizansku gimnaziju Svetozar Kurepa je završio 1948. godine, a matematiku je diplomirao 4. listopada 1952. na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu u Zagrebu s odličnim uspjehom s temom Linearni operatori u Hilbertovom prostoru. Naredne godine se zapošljava kao asistent na istom fakultetu na Zavodu za primijenjenu matematiku za kolegij Teorijska mehanika kod prof. Zlatka Jankovića. U razdoblju 1954.-1956. boravi na specijalizaciji na Institutu za teorijsku fiziku u Kopenhagenu kod Nielsa Bohra. Nakon odsluženja vojnog roka, 1957. godine, vraća se na mjesto asistenta te 3. ožujka 1958. godine doktorira s temom Jedna metoda rješavanja funkcionalnih jednadžbi. Za docenta je izabran 1959. godine, izvanrednog profesora 1962. godine, a 1966. godine za redovnog profesora. Umirovljen je 30. rujna 1999. godine, a u zvanje profesora emeritusa je izabran 11. srpnja 2000. godine.

Specijalizacije i usavršavanja

Tijekom znanstvene karijere boravio je na nizu specijalizacija i usavršavanja:

  • 1960./61. na Sveučilištu u Marylandu i Sveučilištu u Chicagu, SAD
  • 1966./67. na Sveučilištu Georgetown, SAD
  • 1970./71. na Sveučilištu u Waterloou, Kanada
  • 1982. na Sveučilištu u Milanu, Italija, Institut za matematiku Federigo Enriques
  • 1986. na Sveučilištu u Waterloou, Kanada

Članstva

Za člana-suradnika II. odjela Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti (danas HAZU) izabran je 1961. godine. Bio je član Društva matematičara, fizičara i astronoma do njihovog rasformiranja, potom član Hrvatskog matematičkog društva te član American Mathematical Society.

Nagrade

Za svoj znanstveni rad primio je:

  • 1963. godine Republičku nagradu za znanost Ruđer Bošković za svoj rad na području funkcionalne analize;
  • 1968. godine Nagradu grada Zagreba za znanstvenu, nastavnu i stručnu djelatnost;
  • nagradu Davor Trstenjak;
  • 2005. primio Državnu nagradu za znanost za životno djelo iz područja prirodnih znanosti.

Dužnosti

Tijekom rada, obavljao je niz važnih dužnosti kao što su:

  • voditelj Grupe za matematičke metode Odjela teorijske fizike Instituta Ruđer Bošković;
  • voditelj poslijediplomskog studija matematike 1965.-1970., 1972.-1980. te 1984.-1988.;
  • pročelnik Odjela za analizu Instituta za matematiku Sveučilišta u Zagrebu do ukinuća 1975. godine;
  • direktor Matematičkog odjela PMF-a 1978.-1982.;
  • dekan Matematičkog odjela PMF-a 1982.-1986.;
  • dekan PMF-a 1986.-1988.

Ostalo

Osim navedenog, istaknuo se i u sljedećem:

  • referent referativnih časopisa Zentralblatt für Mathematik od 1958. godine i Mathematical Reviews od 1960.;
  • urednik časopisa Glasnik matematički, Aequationes Mathematicae i Publications de l'Institut Mathematique Beograd;
  • inicijator suradnje matematičara iz zagreba i Graza pod imenom Mathematikertreffen Zagreb–Graz s početkom 1978. godine;
  • s Davorom Butkovićem i Hrvojem Kraljevićem organizirao tri dvotjedne poslijediplomske škole i konferencije iz funkcionalne analize u Dubrovniku 1981., 1985. i 1989.

Znanstveni i stručni rad

U svom znanstvenom radu bavio se funkcionalnom analizom, posebno teorijom operatora, teorijom funkcionalnih jednadžbi i teorijom mjere. Objavio je 70 znanstvenih i 10 stručnih radova, te 16 knjiga, od čega 4 srednjoškolska udžbenika.

Sveučilišni udžbenici

Mnogim studentima matematike će ostati u pamćenju po sljedećim udžbenicima:

  • S. Kurepa: Matematička analiza I, Diferenciranje i integriranje, Tehnička knjiga, Zagreb
  • S. Kurepa: Matematička analiza II, Funkcija jedne varijable, Tehnička knjiga, Zagreb
  • S. Kurepa: Matematička analiza III, Funkcija više vatijabli, Tehnička knjiga, Zagreb
  • S. Kurepa, H. Kraljević: Matematička analiza IV/1, Funkcija kompleksne varijable, Tehnička knjiga, Zagreb
  • S. Kurepa: Uvod u linearnu algebru, Školska knjiga, Zagreb
  • S. Kurepa: Konačno-dimenzionalni prostori i primjene, Tehnička knjiga, Zagreb
  • S. Kurepa: Funkcionalna analiza, Elementi teorije operatora, Školska knjiga, Zagreb

Izvori